Zelena salata neretvanskih plastenika ruši rekorde

Očekuje se kako će se tijekom ove godine u obiteljskim plastenicima i staklenicima doline Neretve ubrati oko 1.500 tona kristalne zimske zelene salate, dakako i puterice, za koju stručnjaci kažu kako je iznimno zdrava i kvalitetna, što je prava rijetkost te poljoprivredne kulture u podnebljima gdje se uzgaja, odnosno proizvodi. Poljoprivrednici kažu kako ju u svojim plastenicima uzgajaju u dva turnusa tijekom godine.

Primjerice, sadašnja zimska salata koja je posađena tijekom prosinca 2014. trebala dozrijeti, dakako i brati se, uoči ovogodišnjeg Uskrsa i Uskršnjeg ponedjeljka (5. i 6. travnja), ali i nešto prije tog našeg blagdana, kada će se više tražiti uz različita pečenja na trpezama prigodom krštenja, krizme te inih svečanosti. Proizvođači ističu kako njihovoj salati u Neretvanskoj dolini, gdje se većina plastenika i ne zagrijava, godi i blaga sredozemna klima, baš kao i mnogim poljoprivrednim sredozemnim kulturama u tom podneblju koje mnogi popularno nazivaju hrvatskom Kalifornijom.

Zelena zimska salata - proizvodni boom u neretvanskim plastenicima

Naime, većina neretvanskih povrćara su obrali i prodali svoju zelenu zimsku salatu iz plastenika i staklenika te zabilježili dobru zaradu čime su, ističu, zadovoljni. Nekima od njih zarada na prodanoj salati iz malog plastenika služi za podizanje novog, većeg plastenika. Kažu kako se na taj način širi proizvodnja te poljoprivredne kulture u njihovu kraju, koji je oduvijek bio poznat po povrćarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu.

Manje više, svi računaju kako će tolike količine iznimno zdrave zelene salate pod obiteljskim plastenicima i staklenicima u dolini Neretve zadovoljiti potrebe ne samo na domaćem hrvatskom tržištu, nego i znatno šire jer je manji dio tog proizvoda namijenjen i izvozu.

Neretvanski povrćari kažu kako su zadovoljni i otkupnom cijenom te prodajom zelene salate na tržištu. Proizvođači zelene salate, vole reći kako je to iznimno dobar posao, neusporedivo bolji, unosniji nego uzgoj mandarina, posebice 2014. i godinu prije. Mnogi poljoprivrednici u Neretvi proizvede zelenu salatu vrhunske kvalitete te nemaju problema u plasmanu na tržištu niti u prodaji. To potvrđuju proizvodi nekih neretvanskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova), među kojima i jednog uzornog poljoprivrednika, koji zelenu zimsku salatu uzgaja čak u četiri plastenika. Popularno ga nazivaju kraljem zelene salate u dolini Neretve, težak se ne ljuti na tobožnju titulu povrćara nego mu katkada, kaže, godi.

"Prvi plastenik sam u dolini Neretve podigao 1994. godine kada su se u tom podneblju takvi ili slični objekti mogli na prste izbrojiti, a sada ih ima na stotine", podsjeća na činjenicu Slobodan Vidović iz Metkovića, ističući kako od nje nije odustao iako je katkada imao poteškoća i problema uslijed neorganiziranog otkupa i prodaje proizvoda na tržištu, uostalom kao i mnogi poljoprivrednici, nego je od tada konstantno širio proizvodnju povrća u svojim plastenicima čime je, dodaje, najčešće zadovoljan. Ističe kako je zahvalnije uzgajati zelenu salatu nego rajčice, krastavce, patlidžan, mahune, krumpire, mrkvu, dakako i unosnije uslijed lakše zaštite, brže proizvodnje, veće potrošnje (posebice zimi), prikladne skoro zadovoljavajuće cijene.

"Cijena se za kilogram zelene zimske salate na početku ove zime kretala između 12 i 15 kuna pa smo za zaradu prodane salate samo iz jednog plastenika, mogli izgraditi novi i veći takav objekt. No sada je cijena zelene salate nešto viša od 8 kuna po kilogramu. Uglavnom se prodaje po komadu. Tako se jedan bus kristalke ili puterice prodaje za 2,5 kune ili nešto više od 8 kuna za kilogram u prosjeku. Ni sadnice zelene salate nisu toliko skupe, cijena im je gotovo umjerena, što također ide na ruku povrćara", ocjenjuje Vidović.

Očekuje se ukupna količina ubrane zimske zelene salate oko 1.500 tona

Uglavnom, svi neretvanski povrćari poručuju kako se proizvodnja zelene zimske salate itekako isplati, dok Mara Mađor, koju smo također zatekli kako bere odnosno para salatu, ističe kako je proizvodnja zimske zelene salate, kristalke i puterice, gotovo jednaka ljetnoj proizvodnji krastavaca, rajčica, paprika i drugog kvalitetnog povrća. Ipak ju je, dodaje, lakše uzgajati nego, primjerice, rajčice koje su vrlo osjetljivo povrće - posebice zbog pakiranja, skladištenja, transportiranja, utovara i istovara. Zato rajčicu nazivaju kraljicom povrća?

"Ni sadnice zimske salate nisu toliko skupe, kao sadnice rajčica i paprika. Evo, naša je zelena salata u plastenicima posađena u listopadu 2014. godine i nakon nešto više od dva mjeseca je sazrela te dospjela za berbu ili paranje, kako to mi kažemo u Neretvi. Ni ulaganja u proizvodnju zimske zelene salate nisu velika u usporedbi s uzgojem nekih drugih povrćarskih kultura, opet poput rajčica, krastavaca, paprika, balancana. Svaku sadnicu zelene salate kupujemo i plaćamo 31 lipu.

Ako ne bude kakvih štetočina i nešto nepredviđeno što bi stvaralo probleme u branju, pakiranju, plasmanu i prodaji, proizvodna cijena jednog busa zelene salate stoji oko 40, najviše 46 lipa. Sve drugo je čista zarada i nije tako mala ako se zna kako se prodaje komad za 2,5 kune ili kilogram najmanje 8 ili 12 kuna."

Zarada je na proizvodnji i prodaji zelene salate bila posebice dobra lanjske godine, jer nije trebalo ništa dodatno ulagati u zaštitna sredstva te naše poljoprivredne kulture. Ni plamenjače nije bilo uslijed klimatskih uvjeta, niti truleži od čega zelena salata najviše propada.

Povrćari u tom kraju naglašavaju kako nemaju gotovo nikakvih problema u uzgoju, odnosno proizvodnji zimske zelene salate pod plastenicima i staklenicima u Neretvanskoj dolini. Napominju kako nisu imali poteškoća 2014. godine, za koju kažu kako je bila pogodna za sve povrtlarske kulture, posebice za uzgoj zelene salate - ponegdje i na otvorenome.

Komentiraju kako se slobodno može reći kako je proizvodnja te poljoprivredne kulture lani i ove godine bila i ekološka, dok se zelena salata kristalka sjaji na suncu poput kristala te da za tom salatom ne zaostaje ni puterica. Također se može reći, a tako ocjenjuju gotovo svi OPG-ovi koji se bave povrćarstvom, kako je i ovogodišnja proizvodnja zelene zimske salate, kristalke i puterice, u neretvanskim plastenicima i staklenicima vrhunske kvalitete.

Neretvanski povrćari zadovoljni i otkupnom cijenom zelene salate iz plastenika

Svi su uvjerenja kako je njezina proizvodnja neusporedivo lakša nego nekog inog povrća, ili voća, ističući kako je zelena salata itekako otporna na zimske uvjete, niske temperature, tim više što se plastenici u dolini Neretve uglavnom ne zagrijavaju tijekom zime. Vremešniji povrćari tvrde kako se mlada obiteljska poljoprivredna gospodarstva u tom ruralnom prostoru sve više opredjeljuju baš za povrćarstvo, izjavljujući da su itekako zadovoljni i otkupnom cijenom što i potvrđuju:

"Sada naša zelena salata ima i pristojnu otkupnu cijenu, a mala su ulaganja u proizvodnju te poljoprivredne kulture, te je taj proizvod itekako profitabilan. Zato se sve više OPG-ova odlučuje za uzgoj zimske zelene salate, za što se u zadnje vrijeme opredjeljuju i proizvođači rajčica i krastavaca!"

Izračunali su kako se od 1.500 tona proizvedene zelene salate, oko 1.200 tona odnosi na kristalku te oko 300 tona na uzgoj puterice. Veći dio tih proizvoda je namijenjen domaćem tržištu diljem Hrvatske, a dio izvozu - slovenskom tržištu.

"Ovom malom proizvodnjom zimske zelene salate teško možemo izaći na kraj, odnosno spojiti kraj s krajem, jer nemamo drugih sigurnijih izvora obiteljskih prihoda. Kad bismo podignuli veću proizvodnju zelene salate u plastenicima, tu bismo robu mogli ponuditi i lakše prodati većim trgovačkim kućama, odnosno kupcima, trgovačkim lancima", konstatira Robert Doko.

Neki pak računaju kako će neretvanski povrćari, odnosno proizvođači zelene salate teško moći podignuti nove, veće, suvremenije plastenike bez obzira na to što njihova izgradnja i oprema i nije tako skupa. Temeljni je razlog što ne mogu podići nove kredite u bankama s obzirom na teško stanje, odnosno dugogodišnju krizu u Hrvatskoj. No da bi se izgradio i opremio prosječan plastenik, površine 1.400 metara četvornih, potrebno je uložiti malo više od 100.000 kuna, dakako ako je pripremljeno zemljište, te pripremljeni svi papiri.

Neretvanski će povrćari teško izgraditi nove plastenike uslijed nedostatka sredstava

Upućeni kažu kako u dolini Neretve ima mnogo privatnog zemljišta na atraktivnim, privlačnijim lokacijama. No problem je u tome što u najvećem dijelu još nije riješeno imovinsko-pravno pitanje nekretnina, što predstavlja i dodatni problem njihovim vlasnicima, poljoprivrednim proizvođačima te razvoju poljoprivrede u Neretvanskoj dolini. Također dodatni problem, koji najviše muči neretvanske poljoprivrednike - ratare, povrćare, voćare, ribare, odnosi se na pokušaj gradnje TE na ugljen u Pločama, gradu na ušću Neretve.

Čini se ipak kako i neretvanski poljoprivrednici sada nekako lakše dišu te da nisu toliko opsjednuti i strahom glede mogućeg onečišćenja njihova krajobraza te okruženja doline Neretve uslijed eventualne gradnje TE u Pločama, za što su se njegovi građani referendumom izjasnili niječno. Tako će neretvanski povrćari, dakako i otkupljivači, ubuduće zasigurno imati još više uspjeha i u proizvodnji zelene salate u svojim plastenicima i staklenicima poput ove i lanjske godine. Poručuju kako neće zanemariti ni proizvodnju inih vrsta povrća koje mogu uspijevati u Neretvanskoj dolini, niti agrume te uzgoj vinove loze i smokava.