Zasjenjivanjem plastenika spriječite ožegotine na plodovima biljaka

Trenutni vremenski uvjeti pogoduju nastanku ožegotina na listovima i plodovima plodonosnog povrća. Posebno je to izraženo u plasteničkoj proizvodnji odnosno obliku proizvodnje koji se odvija ispod različitih oblika plastičnih prekriva. Navedeni materijali propuštaju sunčeve zrake različite valne dužine i značajno povećavaju temperaturu u prostoru u kojemu se uzgajaju biljke. U takvim uvjetima stvaranje bilo kakvog oblika zasjene na pokrovni materijal od ključne je važnosti za održavanje optimalnih metaboličkih procesa u biljkama.

Utjecaj visokih temperatura i svjetlosti na biljke

Temperatura je faktor koji uz svjetlost u najvećoj mjeri utječe na biokemijske procese i promjene na staničnoj razini biljaka. Ekstremna odstupanja od optimalnih temperaturnih granica svoje negativne posljedice imaju na vegetativni i generativni porast biljaka.

Budući da većina povrtlarskih kultura koje se intenzivno uzgajaju u zaštićenim prostorima spada u skupinu mezofilnih biljaka koje svoj maksimalni razvoj imaju pri umjerenim temperaturama (10-30^oC), visoke temperature negativno utječu na razvoj istih. Utjecaj visokih temperatura najprije se pokazuje u denaturalizaciji proteina i povećanom disanju i transpiraciji biljaka pri čemu dolazi do gubljenja turgora u biljkama, a kasnije i do sušenja. Pri temperaturama od preko 40^oC dolazi do narušavanja fiziološko-biokemijskih procesa u biljkama i u konačnici često do sinteze otrovnih i štetnih tvari u biljkama. To se na pojedinim biljkama manifestira kao gorak okus. Povećana temperatura u pojedinim kulturama (lubenica) može dovesti i do smanjenja akumulacije šećera.

Negativan utjecaj visokih temperatura može uz prisustvo dužeg trajanja dnevne svjetlosti rezultirati prelaskom biljaka (špinat) u generativnu fazu i stvaranjem sjemena umjesto zelene mase. Također, visoke temperature koje traju duži vremenski period negativno utječu na proces fotosinteze. Ujedno pri visokim temperaturama dolazi do izduživanja tučka pa je oplodnja biljaka dosta teža što u konačnici može uzrokovati deformitete ploda budući da je plod zametnut u nepovoljnim uvjetima. Istraživanja ukazuju da iako zemljište može biti dovoljno opskrbljeno kalcijem (Ca), visoke temperature i niska relativna vlažnost mogu negativno utjecati na njegovo usvajanje i dovesti do pojave bolesti truleži vrha ploda.

Materijali za zasjenjivanje

Za osiguravanje optimalne valne dužine dnevne svjetlosti koriste se različiti pokrovni materijali. Praksa nudi različite mreže za zasjenjivanje različitog stupnja gustoće. Stupanj gustoće kreće se od 10 do 90%. Za povrće i začinsko bilje i većinu cvijeća preporučena gustoća mreže je 30-40%. Za proizvodnju tropskog ukrasnog bilja poput orhideje, fikusa i filodendrona gustoća mreže pruža sjenu od 50-80%. 

Materijali za mreže su polietilen (kao i za folije) i polipropilen različitih načina tkanja. U ovisnosti od načina tkanja i rasporeda tkanine limitira se i gustoća mreže. U praksi se za zasjenjivanje do 50% koriste zelene mreže, dok se za veće stupnjeva zasjene najčešće koriste mreže tamnijih boja. Također, u upotrebi su i bijela, žuta, plava, siva i crna mreža. 

Prirodni načini zasjenjivanja

Pored upotrebe mreža za zasjenjivanje plastenika u praksi se koriste različiti načini prirodnog zasjenjivanja plasteničkih kultura. Najprije su tu u upotrebi vapno i zemlja. Vapno se može koristiti kao premaz preko folije plastenika, a ovisno od stupnja razblaženja definiran je i stupanj zasjenjivanja plastenika. S vapnom se mogu upotrebljavati i dodaci koji će omogućiti njegovo prianjanje za foliju i onemogućiti brzo ispiranje s folije. Od prirodnih preparata najčešće su u upotrebi mlijeko, ulje, deterdžent.

Upotreba zemlje je najjednostavnije rješenje, ali i najkratkoročnije. Slično kao i upotreba vapna od stupnja razblaženja zemlje ovisit će i stupanj zasjenjivanja površine. Svi navedeni načini zasjenjivanja su ekonomski racionalni, ali vrlo kratkoročni. Pri tome vrlo važno je pažnju obratiti na upotrebu kemijskih boja koje mogu oštetiti foliju plastenika, posebno ukoliko je stara folija, ali i negativno utjecati na konstrukciju plastenika.

Korištenje zaštitnih premaza

Pored korištenja folija i prirodnih načina zasjenjivanja u upotrebi su i različiti premazi za plasteničku foliju. Za razliku od prethodnih načina zasjenjivanja proizvodne površine, zasjenjivanje premazivanjem je dugoročnije i optimalno za rast i razvoj biljaka.

Naime, premazni materijali se u upotrebi ponašaju kao reducirajući filteri koji propuštaju svjetlost točno određene valne dužine. Ovaj spektar svjetlosti omogućuje optimalan rast i razvoj biljaka, a ujedno i smanjuje temperaturu u plasteniku za 3-5^oC. S druge strane, upotreba mreže kao fizičke barijere ne reducira valnu dužinu svjetlosti nego samo sprječava prodor sunčevih zraka. 

Svakako pored svega navedenog vrlo važno je pozicionirati plastenik kako bi se u najtoplijem dijelu dana svjetlost u određenoj količini reducirala. Pri tome je vrlo bitno obratiti pažnju na stvaranje sjene.