Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vukicin azil za biljke
  • 16.10.2019. 10:30

Vukicin azil za biljke: Stvorila vrijednu kolekciju od 800 vrsta biljaka!

I na malim površinama može se proizvesti lijepa količina zdravog povrća. Svi koji su početnici u proizvodnji, a nemaju sjemena neka se jave meni. Svatko od njih će dobiti poklon paketić za početak jedne lijepe avanture, poručuje Vukica Todorović.

Foto: arhiva Vukice Todorović
  • 2.765
  • 1.062
  • 0

Budući da nam na tržistu svašta prodaju pod “organsko” i “zdravo” odlučila sam se za svoju obitelj sama uzgajati povrće koje se neće tretirati nikakvim kemijskim pripravcima, kaže o početcima Vukica Todorović koju je ljubav iz Doboja u BiH dovela u Kulu u Vojvodinu, a sa sobom je donijela i ljubav koju od malena ima prema biljkama i vrtlarstvu.

Uz puno rada i truda u svom vrtu je napravila “Vukicin azil za biljke" koji svoje poklonike ima i diljem Hrvatske. Želja joj je, kaže, pokazati kako se na malim površinama može uzgajati veliki broj biljaka. Danas ima jednu ozbiljnu kolekciju sjemena iz čitavog svijeta. “Doslovno sakupljam biljke, pa mi je pala na pamet ideja da taj moj rad nazovem Vukicin azil za biljke. Često me pitaju može li i korov u taj azil, a ja kažem zašto da ne? Sve biljke su dobrodošle”, kaže Vukica. 

Kolekcija broji 800 vrsta biljaka, ali i dalje raste 

U početku je sjeme kupovala i povezala se s ljudima s kojima razmjenjuje sjeme. Danas u svojoj kolekciji ima 265 sorti rajčice, oko 200 sorti paprike, 29 sorti patlidžana, stotinjak sorti tikvi. U Vukicinom vrtu može se naći čitava paleta cvijeća i začinskog bilja. Pravo bogatstvo od oko 800 vrsti biljaka. Taj broj se stalno povećava. Vukica voli reći da je dokazala i sebi i drugima da se bez kemije može proizvesti kvalitetno povrće. Sve gredice su izmalčirane slamom.

“Malč nam čuva vlagu. Recimo kada odemo na more, ono zadržava vlagu, dovoljno da se biljke ne osuše. Osim toga i korov manje raste”, ističe Vukica dodajući da je u ekološkoj proizvodnji važan plodored kao i susjedski odnos između biljaka, odnosno koja se s kojom slaže. Biljke iz iste porodice ne treba uzgajati jedne poslije drugih, niti jedne uz druge. 

Osim povrća, u Vukicinom vrtu ima cvijeća i ljekovitog bilja 

Na malom prostoru može se uzgojiti dosta povrća, iskorišten je svaki milimetar kako na zemlji, tako i u loncima, kantama i na prozorima gdje se uzgajaju papričice.

Osim povrća, u Vukicinom vrtu ima i cvijeća i začinskog bilja, koje ima svoju ulogu.“One tjeraju nematode, razne kukce, zatim privlače pčele, bez kojih ne bismo mogli opstati", naglašava. 

Vrt čuva pomoću sode bikarbone, koprive, gaveza 

A kako se braniti od bolesti poštujući pravila eko uzgoja? "Skidam listove kada primijetim neku bolest, zatim koristim mješavinu sode bikarbone, mlijeka i vode, odlično se pokazalo. Kada je najezda martina, njih u početku skupljam, ali sadim i puno suncokreta pa onda oni idu na njih. Ili na krajevima vrta posadim nešto što oni vole, pa to žrtvujem za njih", objašnjava Vukica.

U vrtu ne koristi umjetno gnojivo, već stajnjak i mješavinu koprive i gaveza koji se koristi kao dušik na samom početku vegetacije. Potrebno je puno truda i rada, ali i čitanja i učenja, kako bi se sve savladalo. Međutim, kada vas biljke nagrade zdravim plodovima, sva muka bude zaboravljena. SpomenulI smo da Vukicina kolekcija broji oko 800 vrsti biljaka pa se nameće pitanje na koji način sačuvati sjeme?

“Sačuvati sjeme je najvažnije u ovom mom poslu. Biram najljepše plodove, iz njih vadim sjeme, sušim i čuvam u papirnatim vrećicama. Na proljeće rasađujem, pa kuća sliči na veliki plastenik. S dolaskom jeseni dolazi i spremanje zimnice iz našeg vrta. Pravimo ajvar, kisele krastavčiće, turšiju, paprike punjene kupusom, pekmeze od šljiva, krušaka i jabuka, slatko od smokve. Pune se škrinje povrćem da se i u zimskim danima može napraviti zdrav i ukusan obrok. Sadni materijal sami proizvodimo. Početkom jeseni krenemo sa sakupljanjem sjemena koje se čuva za narednu sezonu. Završetkom sezone sve biljke iz vrta sjeckamo u kompost. Napravili smo kompostnike u koje idu biljke iz vrta, sijeno, slama, jesenje lišće, ostaci od povrća, gnojivo od naših koka i pataka. U proljeće imamo spreman humus za naše biljke.”objašnjava Vukica.

Čuvanje starih sorti povrća i proizvodnja zdrave hrane 

Ideja joj je da u ovaj plemenit rad uključi i djecu s posebnim potrebama koji zaista mogu oplemeniti svoj život kroz rad sa biljkama. A ono što joj je najneophodnije je bar jedan plastenik u kojem bi na još kvalitetniji način dala svoj doprinos čuvanju starih sorti povrća i proizvodnji zdrave hrane.

Umjesto umjetnog gnojiva, koristi stajnjak i mješavinu koprive i gaveza 

“Smatram da se malo mladih ljudi bavi povrćarstvom. Koliko mogu primijetiti i starije generacije lagano odustaju od proizvodnje vlastite hrane. Jako je bitno da u vrijeme GMO hrane, hrane tretirane s litrama kemije, hrane pune konzervansa, počnemo misliti na sebe i svoju djecu. Da počnemo proizvoditi hranu. Nije teško, samo ako želiš. I na malim površinama može se proizvesti lijepa količina zdravog povrća. Svi koji su početnici u proizvodnji, a nemaju sjemena neka se jave meni. Svatko od njih će dobiti poklon paketić za početak jedne lijepe avanture”, poručuje Vukica.

Sjeme koje ima u svojoj kolekciji su nasljedne sorte, nisu hibridi, a nestat će ako se ne počnemo brinuti o njihovom opstanku.


Fotoprilog


Tagovi

Vukica Todorović Vukicin azil za biljke Eko uzgoj


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]