• Povrćarstvo
  • 20.02.2017. 12:00

Vrijeme je za sjetvu crvenog luka!

Crveni luk je povrtna vrsta koja se osim u kuhinji koristi u narodnoj medicini i za izradu pripravaka koje koristimo u zaštiti bilja.

Foto: Bigstockphoto/rodstocks
  • 5.488
  • 565
  • 0

Crveni luk Allium cepa je povrtna vrsta koja se gaji u svakoj bašti. Od davnina se koristi kao prehrambena namirnica i ljekovita biljka, ali crveni luk je našao primjenu i u pripremi prirodnih pripravaka koje koristimo u zaštiti biljaka. Veliki je broj sorti crvenog luka koje se međusobno razlikuju prema namjeni, vremenu sjetve, obliku (okrugle, spljoštene ili izdužene), boji i veličini glavice, prema ljutini, otpornosti na bolesti. Razlikujemo sorte koje su namijenjene za potrošnju mladog luka, za svježu upotrebu i za čuvanje. U zavisnosti od sorte i agrotehničkih uslova period vegetacije traje od 90 do 180 dana.

Optimalna temperatura za rast i razvoj crvenog luka je između 12 i 25ºC. Ova povrtnica se odlikuje dobrom otpornošću prema negativnim temperaturama. Mlade biljke mogu da izdrže kratkotrajne negativne temperature od -1ºC, dok su veće biljke otpornije i mogu da izdrže tempereature od -3 do -5ºC. Minimalna temeratura za klijanje i nicanje luka je 2 do 3ºC.

Sjetva crvenog luka

Sjetva crvenog luka se kod nas tradicionalno obavlja sjetvom lučica (arpadžika). Pored sjetve lučica luk se može gajiti iz sjemena i rasada. Crveni luk je kultura koja voli osunčane terene i može da se gaji na djelimčno zasjenjenim parcelama, ali ne podnosi potpunu sjenu. Parcele za sjetvu trebaju da su plodne, dobrih vodno - vazdušnih karakteristika, slabo kisele do neutralne ph reakcije zemljišta. Na isto mjesto dolazi tek četvrte godine. Sadi se poslije kultura koje su pođubrene stajnjakom i koje ostavljaju nezakorovljene parcele. Dobri predusjevi za crveni luk su: kupus, mrkva, grašak, pasulj, tikvice i druge povrtne vrste. Posebno je mrkva dobra kao predusjev, ali i kao združeni usjev sa crvenim lukom. Mrkva luk štiti od napada lukove muhe, dok luk štiti mrkvu od napada mrkvine muhe.

Sjetva crvenog luka se obavlja što ranije u proljeće, čim to vremenske prilike dozvole. Rana sjetva pogoduje dobrom rastu biljaka, formiranju glavica i izbjegavanju oboljenja i štetočina koji dovode do umanjenja prinosa i propadanja usjeva. Sjetva se obavlja tokom februara, marta i početkom aprila. Lučice mogu biti različite krupnoće:

  • < 1cm,
  • od 1 do 2cm i
  • > 2cm.

Najbolje je za sjetvu upotrijebiti srednje krupne lučice. Sitnije lučice će dati manje glavice, a krupne lučice češće formiraju cvijet. Da bi se lučice dezinfikovale mogu se potopiti u rastvor kalijum permanganata ili se prvo potope u toplu vodu (ne vruću) i odmah zatim se potope u hladnu vodu.

Da bi se ubrzalo klijanje i nicanje lučice se mogu zamotati u mokru krpu i ostavi 3 dana. Tokom tog perioda se pokreće proces klijanja i takav luk se sadi.

Međuredni razmak se kreće od 15 do 25cm u zavisnosti od krupnoće glavica sorte koju smo posadili. Razmak u redu je od 7 do 8cm. Luk može da se sadi i gušće, ali tada je obavezno prorijediti usjev. Dubina sadnje se kreće do 6cm, a lučice trebaju biti prekrivene sa 2cm rastresite zemlje. Kod sadnje je najbolje saditi lučice u redove ili u prethodno pripremljene rupice koje smo napravili klinastom sadilicom ili kočićem. Poželjno je da se izbjegava tradicionalna sadnja utiskovanjem lučica u zemlju. Ovakav način sadnje dovodi do oštećenja i nagnječenja lučica kojima će trebati više vremena da niknu.

Prije sadnje brazdice je potrebno posuti drvenim pepelom koji će djelovati kao dezinfikciono sredstvo, kao zaštita od štetočina i kao đubrivo.

Odabir sorte crvenog luka

Odabir sorte zavisi od naših gastronomskih zahtjeva ili zahtjeva tržišta ukoliko crveni luk gajimo za prodaju.

Red Baron

Red Baron je sorta luka koja plijeni pažnju tamno crvenom (ljubičastom) bojom svojih glavica. Odlikuje se karakterističnom, prijatnom aromom. Odlikuje se blagim, laganim okusom. On nije ljut, jer sadrži manje sumpornih jedinjenja. Ukoliko želite luk koji ćete najviše koristiti u svježem stanju onda je ova sorta odličan izbor. Zbog svoje boje često se koristi za dekoraciju jela, a najčešće se koristi u svježim slatama. Osim u salatama može se koristiti kao dodatak za sendviče, burgere, za grilovanje i za pripremu jela koja se kratko termički obrađuju. Glavice su okrugle, malo spljoštene na dnu i vrhu, a dostižu težinu do 100 do 150g.

Najbolje ga saditi rano u proljeće, čim vrijeme to dozvoli, kada prođe opasnost od izmrzavanja lučica. Sadi se na rastojanje 15 x 15cm ili 10 x 15cm. Period vegetacije traje 90 dana. Sa 1m² možemo dobiti prinos od 3kg. Tokom rasta ne voli suvišnu vlažnost zemljišta. Suvišna vlaga može dovesti do pucanja glavica. Tokom sušnog perioda treba ga zalijevati. Nakon berbe glavice treba sušiti u sjeni, jer zbog tamne boje dolazi do pregrijavanja glavica što se negativno odražava na sposobnost daljnjeg čuvanja.

Sturon

Sorta luka Sturon je porijeklom iz Holandije. Odlikuje se slatkasto oštrim okusom i sočnošću. Glavica je izdužena, boja ljuski je zlatnožuta. Unutrašnji listovi su bijele boje. Glavice su krupne, mase od 150 do 180g. Koristi se za kuvanje. Veoma je pogodan za jela koja se duže termički obrađuju. Zbog većeg sadržaja šećera može da se koristi za pripremu jela sa karamelizovanim lukom. Cvijet ne formira brzo i otporniji je na biljne bolesti. Srednje rana sorta koja može da se sadi u različitim vremenskim rokovima, ali se najčešće koristi za kasniju sjetvu. Dubina sadnje je 3 do 5cm. Sadi se na rastojanje 10 do 30cm. Ovo je sorta koja se odlično čuva ako je dobro uskladištena.

Holadski žuti - Stuttgarter

Ovo je sorta luka koja se najviše gaji na našim terenima. Glavice su pljosnate i čvrste, obavijene ljuskom žuto smeđe boje. Unutrašnji listovi su bijele boje. Glavice dostižu masu od 80 do 100g. Holandski žuti luk se odlikuje većim sadržajem sumpora i za njega je karakteristično da je ljući od ranije navedenih sorti. Najčešće se sadi tokom jeseni, ali se sadi i tokom proljeća.

Foto: Bigstockphoto/rodstocks


Tagovi

Crveni luk Sadnja luka Sjetva Sorte luka Red Baron Sturon Holandski žuti Stuttgarter


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi