Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita povrća
  • 02.06.2011.

Važnije bolesti krastavca

Veći broj patogenih gljivica tla napada krastavac uzrokujući propadanje klice ili polijeganje rasada, a mnoge od njih napadaju i nadzemne dijelove ove kulture i kasnije tijekom razvoja biljaka

  • 63.765
  • 2.133
  • 0

Na nadzemnim biljnim dijelovima najopasnija gljivična bolest je plamenjača, čiji je uzročnik gljivica Pseudoperonospora cubensis. Podjednako napada krastavac u polju kao i u zaštićenom prostoru. Najveće štete nastaju krastavcu za kiseljenje - kornišonu, zatim salatnom krastavcu, ali i na dinjama i lubenicama.

Pojava i širenje plamenjače

Mnogo su više ugroženi krastavci uzgajani na tlu, od onih na mreži ili uz konopac. Kornišon je posebno osjetljiv na plamenjaču bez obzira na mjesto uzgoja, polje ili zaštićeni prostor. Na veće udaljenosti ova se gljivica prenosi zrakom, a u nasadu se širi kišom ili zalijevanjem s oboljelih biljaka na zdrave. Visoka relativna vlaga zraka pogoduje pojavi i širenju ove bolesti. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske na vanjskim površinama početne se zaraze javljaju se u lipnju. Najčešće se javlja na listovima neposredno nakon početka cvatnje, odnosno pred formiranje prvih plodova u vidu okruglastih zeleno žutih pjega. U sušnim godinama pjege se javljaju kasnije, a redovito nakon češćih oborina i temperatura između 16-22 °C. Vlaga u zraku ima vrlo važnu ulogu u širenju ovog parazita. U početku su pjege na listovima okrugle, svijetlo zelenkaste, te daju mozaičan izgled listu. Postupno rastu i postaju uglate, jer ne prelaze nervaturu lista. Na naličju listova na mjestu pjega razvija se jedva vidljiv tamno sivi mašak. Porastom zaraze, raste broj pjega, a stare postanu žuto-smeđe. Zaraženi dijelovi lista se osuše, lako se lome, pa su iskidani. Na vrhu vriježe razvija se novi list, koji također bude zaražen. Plodovi krastavca ostaju sitni i deformirani zbog smanjene asimilacijske površine lista. Na kornišonima može doći do zaraze već u fazi kotiledonskih listića. Takve biljke propadnu.

Mjere zaštite

Postoje razlike u osjetljivosti pojedinih sorata, pa se preporučuje sadnja sorata otpornijih na plamenjaču kao što su Armada, Dasher II, Dynasty, Early Triumph, Poinsett 76, Supersett i Volley. Od kornišona na osnovi vlastitih iskustava relativno su otporni hibridi Poseidon, Potomac, Quest, Bounty, a prema literaturi Spokane, Spanda i Springer. Vrlo dobru preventivnu, ali i kurativnu zaštitu daju sistemici kao Quadris (karenca 3 dana), čija je prednost da suzbija dvije bolesti na krastavcu, plamenjaču i pepelnicu, Aliette Flash ili Topic (4 dana), Ridomil Gold MT 68 WP (7 dana), Previcur 607 SL ili Previcur Energy (14 dana), Galben M ili Baldo M (14 dana) i Acrobat MZ ili AcroAcrobat MZ WG (14 dana samo za salatni krastavac). Za ranija tretiranja treba uvijek rabiti fungicide dulje karence, a kasnije one kratke poput Quadrisa i Allietea. Gdje nema prognozne službe na osjetljivim sortama zaštitu treba započeti kad se na biljkama razviju prva 3-4 prava lista. Pravilo je da se s preventivnim prskanjima započinje u doba prve cvatnje, a ukoliko se bolest pojavila ranije, vrši se kurativno suzbijanje kod pojave zaraze. Od velike je važnosti da se prilikom prskanja koristi veća količina vode, u ranijoj fazi od 600 l/ha do 900 l/ha kasnije na razvijenim biljkama.

Zaštita se sastoji od najmanje dvogodišnjeg plodoreda, sjetve otpornijih sorata, uzgoja krastavaca na mreži ili uz konopac. No i pored toga treba primjenjivati fungicide, od kojih se preventivno rabe oni s površinskim djelovanjem na bazi bakra, primjerice, Nordox Super 75, Champion tekuci ili Cuproline, ali samo do cvatnje.

Uzročnici pepelnice

Pepelnica je redovita bolest na krastavcima, a javlja se s istim intenzitetom u polju kao i u zaštićenom prostoru. Vrlo tipičan simptom infekcije je pepeljasta prevlaka na licu lista, koja se lako uklanja dodirom prsta. Kod jake zaraze posebno u zaštićenom prostoru može biti zaraženo i naličje lista. Katkad mogu biti napadnuti kotiledonski listovi i vriježe. Dva su uzročnika pepelnice Sphaerotheca fuliginea koja na listovima razvija pepeljasto sivu i Erysiphe cichoracearum baršunasto bijelu prevlaku. Razlike u osjetljivosti sorata postoje i kod pepelnica krastavaca, te su relativno otporniji hibridi Adam, Amour, Kendo, Markermore, Vasstar i neke druge.

Gljivice, uzročnici pepelnice, prezimljuju na korovima, a na veće udaljenosti ih raznosi vjetar. Povišena vlaga zraka do najviše 90% pogoduje razvoju bolesti, ali se obje gljivice mogu razvijati i kod niske relativne vlage vec od 50%. Isto tako razvoju bolesti jako odgovara intenzivan rast biljaka, umjerene temperature i slabije svjetlo.

Suzbijanje pepelnice

Kao preventivna mjera preporučuje se sjetva otpornijih hibrida, a kod osjetljivih hibrida preventivna ili kurativna prskanja s nekim od fungicida na bazi sumpora Thiovit Jet, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80 (7 dana u polju i u zaštićenom prostoru), Quadris, Ortiva (3 dana), Rubigan EC (7 dana), Nimrod 25 EC (7 dana), Baycor 25 WP (14 dana), Systhane 12 E, Systhane 24 E (14) i Sabithane (samo do prve cvatnje).
(nastavlja se)

Autor: Mr. Chiara Pagliarini


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Zaštita povrća Krastavci


Partner