Svaki početak plasteničke proizvodnje povrća bez i malo znanja je težak i nezamisliv. Da bi se došlo do visokog prinosa i vrhunskog kvaliteta mora se posvetiti mnogo vremena i mnogo rada.
Tunjo Filipović iz Boka kod Orašja nesvakidašnji je proizvođač plasteničke proizvodnje povrća. Rođen je 1957. godine, a po zanimanju je metalske struke. Kako je poslije rata firma u kojoj je radio prestala sa radom, morao je da nađe drugo rješenje i 2002. godine odlučuje se za proizvodnju povrća.
Zalašao je u nepoznatu sferu i to neznanje ga je mnogo koštalo prve godine. Počinje sa proizvodnjom krastavca kornišona na otvorenom, a osim neiskustva zadesio ga je i grad, tako da je sav usjev propao. Kako uvijek biva, prvi koraci su uvijek teški, toga je i on sam bio svjestan, ali se nije predavao već je krenuo da uči i da se usvršava.
Pratio je razna stručna predavanja i seminare, tvrdi da su u tom periodu najviše od pomoći bili profesori iz Novog Sada. Dolazio je do literature koju je redovno iščitavao i znanje i iskustvo se nizalo, a time je iz godine u godinu on postajao sve bolji i bolji proizvođač povrća i po kvalitetu i po kvantitetu.
"Početak je bio veoma težak, stručnog kadra na ovom terenu gotovo da nije bilo nismo se imali kome obratiti za savjet, jer se tek počinjalo uopšte sa intenzivnom proizvodnjom povrća u plastenicima u ovom kraju", opisao je Tunjo svoj početak i prve korake u proizvodnji povrća.
Odmah poslije neuspjeha sa kornišonima na otvorenom naredne godine pokreće proizvodnju u zatvorenom prostoru i podiže plastenike na oko 1,2 duluma, da bi ta površina sad dostigla 3,2 duluma.
Prvre kornišone pokosilo je neiskustvo i grad.
Uzgaja tri povrtarske kulture: paradajz, papriku i krastavac. Sam proizvodi rasadu i trudi se da u ponudi ima povrće i za ranu potrošnju i za kasnu potrošnju da bi na taj način postigao što bolju cijenu. Ovaj iskusni proizvodžač tvrdi i slijedeće:
"Ako se u startu biljka odgoji kako treba, kasnije se mnogo manje dešavaju problemi, a ako se šta i pojavi od bolesti biljka se lakše izbori. Dobro uzgojen rasad garantuje i dobar prinos."
Ove godine iako su temperature bile ekstremne on bilježi rekordan prinos. Proizveo je krastavca salatara oko 22.200 kg, paradajza oko 23.500 kg, a ove godine paprika je bila na otvorenom na oko 1 dulum. Prinos ovih kultura nije konačan jer se povrće još bere. Sa plasmanom takođe nema problema jer takoreći sve od kuće proda ili neke viškove proda na tržnici "Arizona".
Ovaj savjesni i veoma disciplinovani proizvođač prati i koristi nove trendove u proizvodnji i stalno eksperimentiše tragajući za što boljim rezultatima, ništa ne prepušta slučaju i svaka faza proizvodnje se na vrijeme izvršava, a zaštita bilja se provodi preventivno. To je i ukratko glavni razlog njegovog uspjeha. Od hibrida koristi ustaljene hibride koji su prisutni na tržištu, uglavnom holandske proizvodnje.
Ovaj savjesni i veoma disciplinovani proizvođač prati i koristi nove trendove u proizvodnji i stalno eksperimentiše tragajući za što boljim rezultatima.
"Prinos i kvalitet robe ne bi bio rekordan i zavidan da se ne provodi veliki broj radnih sati. U proizvodnji učestvuje svih četvoro ukućana. Samo uporni mogu izdržati tako skoro cjelodnevni rad, predanost i stalni nadzor nad biljkom", kaže Tunjo.
Godine 2014. poplava je zadesila i ovo područje, tako i ovo imanje. Procijenitelji su ustanovili štetu od 100.000 KM, a za odštetu su dobili samo 1000 KM pomoći i sadnice jagode kojoj ne pridaju mnogo značaj jer je industrijska i kao takvu slabo je mogu prodati te je uglavnom koriste za svoje potrebe i za spravljanje džemova i slatka.
Jedino u što se uzdaju su njihove vrijedne ruke.
Foto: Danijela Plavšić
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica