Heferov je krajni cilj stavljanje na tržište gotovog proizvoda (kiselog čepinskog kupusa) od čije će proizvodnje živjeti minimalno 20 obitelji!
Osvrnemo li se u prošlost, upoznat ćemo se s uvjerenjima starih liječnika koji su smatrali da zbog rasta uz puni mjesec, kupus ima mjesečevu moć. No, međutim, prava se "snaga" kupusa ogleda u njegovoj pogodnosti za široku upotrebu u kulinarstvu, a također i za preživljavanje siromašnih slojeva jer je to hrana koju mogu proizvesti sami.
Vjerujući da je niski prosječni prinos kupusa u Hrvatskoj rezultat nepoznavanja tehnologije i promjene klimatskih prilika, a što je povezano s odabirom sorata, Hrvoje Hefer s grupom autora 2015. godine provodi istraživanje o prinosu lokalnih sorata kupusa u klimatskim uvjetima Osijeka.
U istraživanje su uključili četiri sorte kupusa namijenjene za jesensku proizvodnju koje su različite dužine vegetacije. U skladu su navedenog, obuhvatili domaće sorte koje se tradicionalno uzgajaju u Hrvatskoj, a to su: Ogulinski, Varaždinski, Čepinski i stranu sortu Futoški kao standard (budući da je najzastupljenija stara sorta). Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajne razlike u visini prinosa između istraživanih lokalnih sorata, a rezultati ukazuju na mogućnost povećanja prinosa pravilnim odabirom lokalne sorte.
Od četiri testirane sorte koje osiguravaju prinos iznad 30 t/ha, zbog dobrog genetskog potencijala rodnosti i veće tolerantnosti na bolesti i štetnike, istraživači bi prema dobivenim podatcima ovog istraživanja za lokaciju Osijek preporučili proizvodnju sorata Ogulinskog i Čepinskog kupusa.
"Na temelju provedenih istraživanja o utjecaju sorata kupusa na prinos u Osijeku 2015. godine na eutrično smeđem tlu može se zaključiti da su tijekom istraživanja: u istraživanoj godini najveći prinos ostvarile sorte Ogulinski 49,30 t ha-1 i Čepinski 37,30 t ha-1. Sorte Futoški i Varaždinski nisu se razlikovali u ostvarenom prinosu (33,80 i 33,00 t ha-1)", priča vlasnik Hefer obrta za podučavanje i savjetovanje u poljoprivredi, Hrvoje Hefer koji je izlagao rad o kupusu u poster-sekciji na Agroglasovu međunarodnom znanstveno-stručnom skupu u Vukovaru.
S obzirom na to da njegova obitelj nastanjuje Čepin već 300 godina, marni je Hrvoje zbog lokalnog patriotizma, a kako bi pomogao uzgajivačima čepinskog kupusa, odlučio registrirati sjemensku proizvodnju ove kasne domaće sorte (poznate pod nazivom "kupus bijeli - čepinski").
"Uzimajući u obzir da među precima imam i ministra poljoprivrede, velikog župana i načelnika općine u nekim bivšim državama, osjećao sam se pozvanim da moram sačuvati dio našeg čepinskog identiteta kroz ovu sortu i za sljedeće generacije. Krenuo sam skromno s dvije šake sjemena, a sada se dičim s oko dva kilograma ove tradicionalne sorte kupusa. Planiram već možda iduće godine tražiti pomoć od Općine za sufinanciranje podizanja plastenika, u kojem bi proizvodnja sjemena bila u potpuno kontroliranim uvjetima, odnosno zaštićena od neželjenog križanja ostalih srodnih kultura", dodaje Hefer.
Zahvaljujući njegovu entuzijazmu, Hefer obrt za podučavanje i savjetovanje u poljoprivredi je odnedavno u Upisniku dobavljača poljoprivrednog sjemena pod brojem 892, upisan kao proizvođač i održavač sjemena "čuvane" sorte kupusa bijelog pod imenom "čepinski". Rješenje o upisu izdano je 3. kolovoza ove godine na temelju prijedloga Povjerenstva za održavanje sorti, za koje je preporuku dalo Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja. Zahvaljujući tome, vlasnik ovog obrta, diplomirani inženjer ratarstva Hrvoje Hefer, od sada ima pravo proizvoditi standardno sjeme ove kasne sorte kupusa na točno određenih 0,06 hektara površina.
"U ovo se vrijeme sjeme čepinskog kupusa trenutno čuva u osječkom Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo te na Veleučilištu u Križevcima, a ja ću ga, zahvaljujući Rješenju, dalje umnažati na vlastitom imanju kako bi očuvao tradiciju", dodaje Hefer koji prema fenotipskom opisu sorte radi selekciju i daljnje umnažanje kako bi dobio što čistiju sortu čepinskog kupusa.
Cilj nam je, dodaje on, proizvoditi čisto sjeme na osnovi kojeg će lokalni proizvođači proizvoditi pravi Čepinski kupus, zbog čega se na tržnici više neće moći svaki kupus prodavati pod “Čepinski".
Kada govorimo o "pravom čepinskom kupusu" - specifičnosti istog su:
Nadalje, poznato je da domaći poljoprivredni proizvodi imaju nisku konkurentnost pa je zaštita hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jedna od najdelikatnijih i najspecifičnijih elemenata gospodarske politike uopće. U skladu je navedenog, krajnji Heferov cilj zaštita zemljopisnog porijekla kako bi najmanje dvadesetak obitelji moglo živjeti od proizvodnje nakon umnažanja sjemena.
Nažalost, Hefer se nije mogao javiti na ovogodišnji natječaj Ministarstva poljoprivrede za nepovratna sredstva od 75.000 kuna za zaštitu zemljopisnog podrijetla, izvornosti i ispitivanje tržišta te kemijsku analizu proizvoda, jer nije imao gotovo rješenje u rukama. No, hrabri ga što će se natječaj iduće godine ponoviti kroz neki od EU fondova, te se stoga priprema i za to.
"Čeka nas sljedeći korak, a to je zaštita zemljopisnog podrijetla kojim bi se odredilo određeno područje općine Čepin koje sam našao u povijesnim izvorima te tako zaštitilo ono što je specifično za naše područje. Nakon certifikacije će se čepinski kupus pod tim nazivom moći proizvoditi samo na tom registriranom području", pojašnjava Hefer čiji je krajnji cilj stavljanje na tržište gotovog proizvoda, odnosno kiselog čepinskog kupusa od čije će proizvodnje živjeti bar 20 obitelji.
U ovo je vrijeme Hefer u postupku osnivanja Udruge čepinskog kupusa u koju će se svi zainteresirani lokalni proizvođači moći uključiti jer, tvrdi on, "samo je kroz udrugu moguće proizvodnju držali pod kontrolom, a isto tako, jedino udruga može pokrenuli postupak zaštite zemljopisnog podrijetla."
S obzirom na to da živimo u teškim vremenima u kojima mnogi jedva spajaju kraj s krajem, Hrvoju nije bilo lako izdvojiti zamašne količine novca na "san o kupusu".
"Do sada smo supruga i ja sve financirali vlastitim sredstvima, no uz veliku pomoć prijatelja, bez kojih sve to nikad ne bi mogli napraviti. Radosni smo što prijatelji svoje usluge nisu naplatili. Realno se troškovi kreću oko 10.000 eura, od čega se najviše odnosi na papirologiju", dodaje Hefer.
Tagovi
Autorica