Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj bamije
  • 04.04.2016. 13:30

Sva lica bamije!

Bamija ili okra je povrće koje se može koristiti u različitim juhama i varivima. Velike je zdravstvene vrijednosti. Što treba znati o uzgoju i upotrebi?

  • 2.796
  • 285
  • 0

Bamija ili okra (Abelmoschus esculentus) pripada porodici sljezova (Malvaceae). Porijeklom iz istočne Afrike i jugoistočne Azije, Arapi su ju proširili u 12. i 13. stoljeću u Egipat, sjevernu Afriku i Španjolsku. Na Balkanski poluotok dolazi preko Turaka. U Bosni i Hercegovini i Makedoniji je vrlo popularna kultura, dok se primjerice, u Hrvatskoj, vrlo slabo uzgaja.

Morfološka i biološka svojstva

Jednogodišnja je biljka tropskih i suptropskih područja, no unatoč tome može se uzgajati na svim područjima gdje su topla ljeta. Glavni korijen prodire duboko u tlo, dok se postrano korijenje razvija najviše u površinskom sloju. Zeljasta stabljika s vremenom odrveni. Naraste između 60 cm i 2 m, što ovisi o kultivaru.

Listovi su na stabljici raspoređeni spiralno, okruglog ili ovalnog oblika. Cvjetovi su krupni, bijele boje s ljubičastom pjegom na bazi latica, a nalaze se u pazušcima listova. Cvijet se otvara samo jednom ujutro i samooplodan je, no oprašuju ga i kukci pa je i stranooplodan. Plod je tobolac, klinastog oblika i pri vrhu malo zavinut. Za vrijeme tehnološke zrelosti plod je gladak ili prekriven sitnim dlačicama, svjetlozelene do tamnoljubičaste boje. U fiziološkoj zrelosti doseže dužinu od 15 do 25 cm s 30 do 80 sjemenki koje se iz potpuno zrelog ploda osipaju.

Minimalna temperatura klijanja bamije je na 15 do 17°C, a optimalna 30°C. Za vegetativni rast zahtijeva najmanje 15°C, normalno raste iznad 20°C, dok je optimalno ipak 30 do 35°C. Temperature ispod 10 i iznad 40°C usporavaju rast biljke. Bamija je neotporna na mraz. Može podnijeti duže razdoblje suše bez značajnog zastoja u rastu, no ravnomjerna opskrba vode poboljšava njeno plodonošenje. Bamiji su najidealnija srednje teška tla, dobre strukture uz pH 6 do 7. Ne podnosi jače kisela tla.

Što još treba znati o uzgoju bamije?

Sije se nakon opasnosti od proljetnih mrazova, kada tlo bude temperature više od 15°C. Bamija se sije na otvorenom, na razmak redova 60 do 100 cm i razmak u redu od 20 do 30 cm, na dubinu od 2 do 3 cm. Preporučuje se namakanje sjemenki na 24 sata u toploj vodi (oko 30°C) jer će to omekšati sjemenu ljusku. Za površinu od 1 ha potrebno je od pet do 10 kg sjemena.

Za postizanje dobrog prinosa potrebno je 600 do 800 kg/ha kombiniranog NPK gnojiva formulacije 10-20-20, uz dvije do tri prihrane dušikom tijekom vegetacije u količini od 20 do 30 kg/ha. Površina se prorjeđuje po potrebi kako bi se ostvario planirani broj biljaka (60.000 do 100.000 po hektaru).

Veći broj biljaka po jedinici površine ometa grananje, no to olakšava berbu. Bamija cvate šest do osam tjedana nakon sjetve, a nakon toga ubrzo slijedi berba. Prema Lamontu, mogu se uzgajati presadnice u kontejnerima u zaštićenom prostoru kroz četiri do šest tjedana. Sade se krajem travnja ili početkom svibnja, što je idealno za mediteranska područja. Bamija se tako uzgaja na gredicama širine 150 cm pokrivenih crnom PE folijom u dvoredovima razmaka 35 cm i razmakom u redu od 30 cm uz navodnjavanje kapanjem.

Bamija se bere ručno

Plodovi starosti tri do pet dana nakon cvatnje beru se ručno, tako da se plod malo zaokrene i otkine. Kod nas su najpopularniji jako sitni plodovi dužine 3 do 5 cm. Kako se cvjetovi na stabljici otvaraju od donjih prema gornjima, plodovi se moraju brati svaki ili svaki drugi dan. Razvijeniji plodovi usporavaju daljnju cvatnju. Ako se plodovi ne beru, na biljci će nakon 50 do 60 dana dozrijeti samo pet do šest plodova. S obzirom da je berba ručna i da zahtijeva dosta rada, mogu se pojaviti i alergijski problemi berača zbog sitnih dlačica na cijeloj biljci. Dlačice se mogu ukloniti pranjem.

Dorada i pakiranje

Mladi plodovi su jako osjetljivi na pritisak ili bilo kakva oštećenja pa zahtijevaju posebnu pažnju. Zbog brzog gubitka vode, potrebno ih je što prije ohladiti na oko 10°C te pakirati u manje jedinice ambalaže, prekrivene folijom kako bi se zadržala visoka vlaga. Na prodajnom mjestu može biti samo dva do tri dana uz temperaturu od 7°C. Niže temperature dovode do odumiranja tkiva i oštećenja.

Gdje se sve upotrebljava bamija i na koji način?

Plodovi bamije stari samo tri do šest dana nakon cvatnje i oplodnje koriste se kao povrće različitih načina priprema, ali najviše kao kuhani i pirjani. Kombinira se s drugim povrćem (đuveč, gusta juha od povrća) te zbog svoje sluzave konzistencije povezuje sastojke i daje specifičan okus. Bogata je vitaminima (A, B kompleks i C) i mineralima (natrij, kalij, kalcij, željezo). Konzervira se sušenjem, smrzavanjem sterilizacijom i mariniranjem. Sušena bamija se u prehrambenoj industriji koristi kao prirodni emulgator i kao antioksidans. U nekim državama Afrike i Azije koristi se čak i kao nadomjestak za kavu. Osim hranidbene vrijednosti karakterizira ju i ljekovitost pa se koristi kao laksativ i stomahik (sredstvo za jačanje i poticanje želuca). Vlakno dobiveno iz stabljike može se koristiti kao zamjena za jutu. Također se može koristiti u proizvodnji papira i tekstila.

Foto:bigstockphotos.com;Abelmoschus esculentus


Povezana biljna vrsta

Bamija

Bamija

Sinonim: okra | Engleski naziv: Gumbo | Latinski naziv: Hibiscus esculentus L.

Bamija je jednogodišnja biljka. Sasvim mladi plodovi 3 – 6 dana nakon cvatnje i oplodnje koriste se kao povrće na različite načine, a najviše kuhani ili pirjani. Bamija se može... Više [+]

Tagovi

Bamija Okra Antioksidans Vitamin C Ručna berba


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]