Razvoj tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i obaveze poljoprivrednika ubuduće će ići u smjeru popravljanja svega što se poremetilo uplitanjem ljudi u prirodu.
Kako poljoprivrednici mogu utjecati na ponovno uspostavljanje ekološke ravnoteže i istovremeno uspješno proizvoditi?
Jedan od neposrednih načina poboljšanja je popravljanje istrošenog i onečišćenog tla. Neke od mjera dobrog gospodarenja tlom su propisane i kao obaveze korisnika potpora u poljoprivredi pod nazivom višestruka sukladnost.
Nakon dugogodišnje nekontrolirane i isključivo mineralne gnojidbe, unošenjem organske tvari bilo primjenom stajskog gnoja, komposta, zaoravanjem žetvenih ostataka ili zelenom gnojidbom postupno će se povećati humus u tlu.
Važnost humusa je u tome što: poboljšava strukturu tla i ona postaju prozračna i drenirana („nisu zbijena kao cement“), lakše se griju (tamna boja), vežu više vode pa nema gubitaka ispiranjem. U mrvičastom strukturnom tlu bolje je zakorjenjivanje i lakša obrada tla.
Koloidna (topljiva) komponenta humusa poboljšava usvajanje hranjiva stvarajući kompleksne spojeve sa metalima (npr. Fe). Oni se ne ispiru iz tla i lako su pristupačni biljkama poboljšava „živost i plodnost tla i kondiciju biljke“ - organska tvar u tlu je izvor hrane mikroorganizmima koji ju postepeno razgrađuju do jednostavnih humusnih spojeva. Oni su lako raspoloživi biljkama u ishrani, a neki povoljno utječu na otpornost biljke od stresnih uvjeta sredine.
Industrija je sa novim organskim gnojivima ubrzala proces dobivanja korisnog humusa. Ona su proizvedena od djelomično razgrađenih organskih tvari u kontroliranim uvjetima.
Za sirovinu se koriste najčešće goveđi, konjski, pileći gnoj i biljni ostaci koji nemaju štetne primjese (sjeme korova, uzročnike bolesti i štetnika). Nakon humifikacije sirovina se dehidrira i usitnjava u pelete ili granule. One su potpuno topljive i uz uvjet da je nakon primjene tlo vlažno, odmah počinju djelovati povoljno na tlo i biljku.
Najveće preporučene količine peletiranih organskih gnojiva su 2- 2,5 t/ha za povrće i cvijeće, za voćnjake 1-3 kg/stablu, vinovu lozu 3-4 kg po trsu. Ukoliko se uzme u obzir da 1 t humificiranog organskog gnoja ima učinak kao 20-30 t zrelog stajskog gnoja, da se pelete ili granule razbacuju jednostavno i lako, a za razbacivanje uobičajenog stajskog gnoja se troši puno rada i vremena - tada i cijena tvorničkog organskog gnojiva postaje prihvatljivija.
Naše tržište nudi ova gnojiva od nekoliko stranih proizvođača, a u zadnje vrijeme prodaje se i domaći humificirani organski gnoj u obliku peleta. Mogu se naći 3 kombinacije:goveđi+konjski; čisti pileći gnoj i granulirana organsko mineralna gnojiva (obogaćena makro i mikrohranjivima) za još bolju efikasnost gnojidbe i plodnost tla.
Druga agrotehnička mjera za popravak tla je uravnotežena gnojidba utemeljena na:
Sve ovo upućuje na novi pristup precizne ishrane biljaka koja daje najpovoljniju proizvodnju i osigurava vraćanje tlu onoga što se iz njega uzelo. Time poljoprivreda utječe na bolji okoliš jer nema gubitaka ispiranjem ili neotapanjem hranjivih elemenata u otopini tla.
Proizvođači mineralnih gnojiva neprestano traže i patentiraju nova gnojiva koja će biljkama pružiti efikasniju i savršeno uravnoteženu ishranu.
Pomak u tom smjeru je napravljen uz kristalinična NPK gnojiva koja se odmah otapaju u vodi u oblik pristupačan biljkama i biljka iskoristi „svu hranu“. Dušik je najčešće u amonijskom i nitratnom obliku, fosfor kao monoamonijski fosfat, a kalij kao nitrat. More formulacija omogućuje da se u svakoj fazi razvoja osigura optimalna ishrana kultura. Vrijednost gnojiva je veća ukoliko sadrže i druge elemente (Ca, Mg, S i mikroelemente - ME).
Idealna kombinacija i koncentracija hranjivih elemenata u gnojivima ne postoji niti je moguća. Ona ovisi o potrebama kultura i potrebama tala za gnojidbom.
Međutim, uz velik izbor osnovnih i gnojiva za prihranu putem tla, kontinuiranim praćenjem stanja tla i znanjem o potrebama biljke koju uzgajate možete planirati čak dnevni unos hranjivih elemenata (u gramima za biljku!). Tako štedljivo utječete na svoju proizvodnju smanjenjem troškova, a neškodljivo na okoliš jer se sva količina dodanog gnojiva iskoristi kao hrana i ne zagađuje tlo.
Autor: Sunčica Dombaj, dipl.ing.agr.
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr