Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šparoga
  • 16.05.2013.

Šparoga - proljetna delikatesa i čistač organizma

Uzgoj bijelih i zelenih šparoga

  • 1.065
  • 44
  • 0

Šparoga kao svježe proljetno povrće koje se još naziva: šparga, beluš, mekostruk, kalenac, vilina metla predstavlja proljetni čistač organizma i pravu delikatesu koja se može koristiti kuhana u vodi ili na pari, začinjena umacima, sirom ili jajima, ali i kao krem juha. Premda je ta kultura kod nas relativno malo proširena u intenzivnom uzgoju, u prirodi šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.

Šparoga je višegodišnja biljka (trajnica 15 i više godina) iz porodice ljiljana, koja razvija podanak i mlade izdanke te ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u fazu mirovanja i odbaci nadzemne dijelove biljke. Šparoga je jednospolna dvodomna biljka koja počinje cvasti u drugoj ili trećoj godini, nakon čega cvate svake godine. Biljke koje nose muške cvjetove obično imaju više tanjih izbojaka, dok biljke sa ženskim cvjetovima imaju manje izbojaka koji su deblji. Ukoliko se mladi izbojci ne uberu iz njih se razvijaju razgranate stabljike visine oko jedan metar. Formiranje velike mase podzemnih organa šparoge je bolje na lakšim tlima, manjeg fizičkog otpora i boljeg vodozračnog odnosa. Organska gnojidba ili veći postotak humusa u tlu povoljno djeluju na rast i razvoj šparoge naročito na pjeskovitim tlima. Za proizvodnju bijele šparoge su pogodnija pjeskovita tla uz obilnu gnojidbu organskim gnojivima, dok su za zelenu šparogu prikladna i srednje teška tla. Šparoga može podnijeti kisela tla do pH 5 ali su ipak pogodnija neutralna i blago alkalna tla.

S obzirom da se šparoga koristi na istom tlu 10 do 12 godina, zasnivanje novog nasada na istoj površini se ne preporučuje prije 4 do 5 godina. Prije zasnivanja nasada šparoge preporučuje se zaorati 30 do 40 t/ha stajskog gnojiva, dodati kompost, provesti zelenu gnojidbu zaoravanjem usjeva mahunarki ili neke druge kulture za sideraciju, naročito na pjeskovitim tlima siromašnim humusom. Količina mineralnih gnojiva prije sadnje ovisi o stanju zaliha hraniva u tlu pri čemu je važno da se fosfor i kalij zaoru što dublje ispod zone sadnje. Prema načinu uzgoja i berbe razlikujemo kultivare koji su namijenjeni za bijelu ili zelenu šparogu. Glavna razlika između bijele i zelene šparoge je u drugačijem načinu uzgoja i različitim nutritivnim vrijednostima. Bijele šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi se izdanci nesmetano razvijali. Obzirom da se bez svjetlosti ne stvara biljni pigment (klorofil) izdanci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina. Ima veliku nutritivnu vrijednost zbog bogatog sadržaja minerala i vitamina a malu energetsku vrijednost. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem, magnezijem i željezom. Sadrži i ostale mikroelemente kao što su bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina i niacina. Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni tlak i ojačava oslabljene kapilare. Preporučuje se i kao diuretik koji ima moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Sadrži i glutation kao jedan od najsnažnijih antikancerogenih sastojaka i antioksidanasa u organizmu, koji se koristi za detoksikaciju karcinogenih elektrolita te za zaštitu stanica od oksidacijskog oštećenja. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.

Samo neki kultivari za bijelu šparogu su prikladni i za uzgoj zelene šparoge. Europsko tržište preferira bijele šparoge dok se u ostalim krajevima više uzgajaju zelene. Nasad šparoge se može zasnovati izravnom sjetvom, što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparoge i tako posijane šparoge se počinju brati u trećoj godini uzgoja, dok se bijela šparoga najčešće uzgaja iz presadnica i berba počinje već u drugoj godini. U manjim vrtovima se preporučuje saditi šparoge uz rub vrtova kako bi se nesmetano mogle brati duži niz godina. Obzirom da sjeme šparoge sporo klija, ponekad je potrebno 5-6 tjedana do nicanja, sjeme se može namakati u toploj vodi 3-4 dana kako bi se pospješilo nicanje. Pri sjetvi sjemena za proizvodnju presadnica je neophodno redovno zalijevanje i prekrivanje agro-tekstilom kako bi se spriječilo isušivanje tla.

Proizvođači se najčešće odlučuje za uzgoj iz presadnica, bilo da ih sami proizvode ili ih nabavljaju od specijaliziranih proizvođača. Nasad uzgojen iz presadnica može se početi ograničeno brati već u drugoj godini nakon sadnje. Glavna prednost uzgoja iz presadnica je to što se trajni nasad zasniva izabranim, ujednačenim, kvalitetnim biljkama. Tijekom uzgoja pri visokim temperaturama može doći do formiranja šupljih izbojaka ili uzdužnog pucanja, dok pri nižim temperaturama, na težim tlima, može doći do nakupljanja lignina i stvaranja odrvenjelih izbojaka (češće kod muških biljaka). Ukoliko se bijela šparoga prekasno bere mogu se pojaviti zeleni ili ljubičasti vrhovi. Pri visokim temperaturama u suhom tlu bijela šparoga pokrivena crnom folijom stvara crvene ili ružičaste izbojke dok se u vlažnom i hladnom tlu pojavljuju hrđasti izbojci.

Kod proljetnog zasnivanja nasada šparoge pripremu tla treba započeti već prethodne jeseni ili zime dubokim oranjem na 40 do 60 cm, ili oranjem na 30 do 40 cm s podrivanjem do 70 cm, ovisno o tlu. Uz tu obradu se unosi stajski gnoj ili drugo organsko gnojivo, te kalij i fosfor uz manju količinu dušika. Na kiselim tlima ispod pH 5,5 se može dodati i odgovarajuća količina materijala za kalcizaciju. Za izravnu sjetvu zelene šparoge u proljeće se tlo višekratno površinski obrađuje kako bi se uništili iznikli korovi. Može se sijati sjeme koje je prethodno bilo namočeno u toploj vodi, u redove na razmak 1,2 do 2 m, ili u dvorede trake s razmakom redova u traci od 30 do 40 cm, razmak sjemenki u redu može biti 10 do 15 cm uz dubinu sjetve do 5 cm. Za sjetvu jednog hektara je potrebno oko 1,5-2 kg sjemena. Za sadnju jednogodišnjih presadnica se pripreme brazde na razmaku redova 1 do 2 m, dubine 30 do 40 cm u koje se postavljaju presadnice na razmak 30 do 60 cm. Tijekom vegetacije se ti redovi nagrću jer se zbog obnavljanja korijenja cijeli podanak postupno diže prema površini tla. U prvoj godini nakon sadnje su bitne mjere njege i borba protiv korova kao i očuvanje površinske strukture, potrebne vlage i hraniva o čemu značajno ovisi prinos u sljedećoj godini.

U mediteranskom području berba šparoge iz presadnica može započeti već 2 do 3 tjedna kada prođe godina dana od sadnje, dok u krajevima sa oštrijom klimom berba počinje nakon 2 godine. Maksimalni kapacitet rodnosti šparoge se postiže ručnom berbom dva do tri puta tjedno, dok neki proizvođači beru svaki dan. Zelena šparoga se bere kad su izbojci dugi oko 20 cm, a vrh mu je još sasvim zatvoren tako da se posebnim nožem odreže malo ispod površine tla. Bijela šparoga se može proizvoditi i na klasičan način tako da se izvrši nagrtanje redova šparoge (u proljeće oko 2 tjedna prije očekivanog početka berbe) pri čemu se iznad reda formira humak rahlog tla visine 30 do 40 cm. Tijekom berbe je korisno ubrane izbojke pokriti vlažnom tkaninom, bijela šparoga se najčešće potapa u hladnu vodu kako bi se snizila temperatura nakon čega se pere, sortira i pakira. Zelena se najčešće slaže u snopiće i ostavlja nekoliko sati okomito u posudu sa 2 cm vode kako bi izdržala transport do potrošača. Šparoga predstavlja zahtjevnu kulturu za koju treba puno ljudskog rada, a prinosi po jedinici površine su razmjerno mali u odnosu na drugo povrće, zbog čega na tržištu postiže veću cijenu.

Autor: Mara Bogović, dipl. ing. agr. Foto: RGBStock.com


Povezana biljna vrsta

Šparoga

Šparoga

Sinonim: Špargla | Engleski naziv: Asparagus | Latinski naziv: Asparagus officinalis L.

Šparoga je sezonsko povrće i njezini se izboji u priobalnom području beru u travnju i svibnju, a u kontinentalnom području u svibnju i lipnju.  U Europi se više cijeni bijela... Više [+]

Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Šparoga Samoniklo bilje Uzgoj Sadnja Berba Gnojidba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P