Simptomi i suzbijanje antraknoze zelene salate

Salata je povrćarska kultura koja se podjednako dobro uzgaja na otvorenom i zatvorenom prostoru. Međutim, u posljednje vrijeme zelena salata se sve češće uzgaja u plastenicima, jer takvim načinom proizvodnje, ranije stiže na tržište. S druge strane, zbog kratke vegetacije, često se ne poštuje plodored, pa se salata, kao i ostale biljke kratke vegetacije, uzgajaju na istom mjestu cijelu sezonu. Zato, kako tvrdi savjetodavka za zaštitu bilja Radmila Ćalić, često dolazi do pojave biljnih bolesti, a jedna od njih je antraknoza salate.

Prvi znaci antraknoze sitne smeđe vodenaste pjege

Ta bolest se brzo širi, pa je danas teško naći salatu bez te bolesti. Rupičavost lista, šupljikavost lista, prstenasta pjegavost ili hrđa salate, sve su to nazivi iste bolesti koju izaziva gljivica Microdochium panatonianum. Prema riječima Radmile Ćalić, simptomi antraknoze su propadanje donjeg lista, koji se moraju ukloniti prije iznošenja salate na tržište, čime glavice salate postaju sitnije i slabije se prodaju na tržištu. Ona dodaje da su prvi znaci antraknoze sitne smeđe vodenaste pjege na donjem lišću. Te pjege se vremenom povećavaju, stvaraju prstenastu pjegu, čiji centar ispada i lišće postaje šupljikasto. Na sredini se pojavljuju duguljaste ulegnute tamne pjege, koje otpadaju. Jak napad te gljivice može biti razlog slabog formiranja glavice salate, čak toliko da one budu neupotrebljive.

Plodored je obavezna mjera borbe

Gljivica se održava u zaraženim ostatcima biljaka u zemljištu, odakle napada sljedeću generaciju salate. U vlažnim uvjetima, a naročito pri navodnjavanju umjetnom kišom, gljivica se lako i brzo širi. Osim vode, gljivicu lako prenose vjetar, alati za rad u plastenicima, čovjek (odjeća i obuća). Ona se rijetko prenosi sjemenom, a plodored je obavezna mjera borbe. Na zaraženo se mjesto zelena salata ne smije vratiti najmanje tri godine. U međuvremenu je najbolje uzgajati ratarske kulture koje ne napada ta gljivica. Optimalna temperatura za zarazu je 20-22°C. Zaraza može nastupiti i u rasponu od 5-30°C, dok spore mogu  klijati i zaraziti u razmaku od dva do četiri sata.

Preventiva - uništavanje svih korovskih srodnika salate

Kao preventivnu mjeru protiv ove bolesti stručnjaci preporučuju uništavanje svih korovskih srodnika salate u blizini njenog uzgoja, ali ne savjetuju okopavanje, niti obavljanje druge agrotehničke operacije, a zatim dezinfekciju zemljišta i primjenu fungicida s kratkom karencom tijekom vegetacije.