Razmnožavanje batata

Uz povećanje komercijalne proizvodnje, sve se više uzgaja i za vlastite potrebe. Batat za uspješan rast i razvoj treba 100 do 150 dana bez mraza i temperature iznad 15 0C. Može se razmnožavati sjemenom (najčešće u oplemenjivačke svrhe), reznicama (u krajevima sa stalnom temperaturom iznad 200 C) i izbojima dobivenim iz spavajućih pupova korijena, koje nazivamo “presadnicama” iako nisu dobivene iz sjemena. “Presadnice“ je još moguće proizvesti i kulturom tkiva, ali je za takvu proizvodnju potrebno osigurati drugačiju i skuplju tehnologiju.

Komercijalno se batat najčešće uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima dobivenim iz korjenova). “Presadnice” treba proizvoditi u zaštićenim prostorima u uvjetima vrlo visoke temperature (oko 300 C) i vlage zraka (preko 90 %). Postupak uzgoja presadnica počinje izborom zdravih i neoštećenih korjenova, koje se stave u drveni ili plastični sanduk, te se do pola zatrpaju kvalitetnim supstratom ili pijeskom. Supstrat ili pijesak treba stalno održavati vlažnim, a temperaturu dići na 30 0C. Dva do tri tjedna nakon toga počinje masovno izbijanje izboja iz spavajućih pupova. Kada “presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu vade se (čupaju) iz korijena i pikiraju se u kontejner na ukorjenjavanje. Ukorjenjavanje traje oko 15 dana, nakon čega je “presadnica” s grudom supstrata spremna za sadnju na otvorenom. Batat se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnih mrazeva. Preporučuje se sadnja presadnica na uzdignute gredice, jer se time poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata.

Hranidbena i zdravstvena svojstva

Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimno zanimljivog okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena, ali i mlado lišće, koje se može koristiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.). Batat je praktički bez masti i kolesterola, što je vrlo značajno za ljude koji imaju tegobe uslijed povišenih masti u krvi i žući. Batat je vrlo korisna hrana za dijabetičare zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetnog stresa za organizam. Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, koja su neophodna za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) koristi 2 do 3 puta tjedno u količini do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pospješuje debljanje. Za jelo se može koristiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl. Kod kuhanja treba znati da je kuhanje na pari bolje nego kuhanje u vodi, a zbog čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30-40 minuta. Batat se može peći na iste načine kao i krumpir i pripremati kao samostalno jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se preraditi u brašno, pire, čips, sokove, rakiju, pivo itd. Osim za ljudsku prehranu, batat je vrlo vrijedna namirnica za ishranu domaćih životinja (koristi se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskim gospodarstvima.

Autor: Doc. dr. sc. Bruno Novak