Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 10.03.2009.

Prezimljujuće muhe mogu uništiti rane kupusnjače i luk!

Zaštita povrća: Muhe

  • 14.831
  • 589
  • 0

Među povrtnim vrstama čiju proizvodnju početkom sezone započinju tržni proizvođači u značajnijoj mjeri su rane kupusnjače i uzgoj ranijih sorata (hibrida) crvenog luka sadnjom lučice. Gotovo svake ih godine napadaju u ekonomski vrlo štetnoj populaciji prezimljujuća populacija kupusne i lukove muhe (Phorbia radicum, Phorbia antiqua), odnosno uzročnici "crvljivosti" kupusnjača i luka. Štete od prve ili prezimljujuće generacije kupusne muhe mogu biti veće od lukove muhe u usjevima luka, a suzbijaju se isključivo preventivno s malim brojem registriranih insekticida u našoj zemlji za tu namjenu (dimetoat, imidakloprid, klorpirifos-etil). Štete su u kontinentalnom dijelu Hrvatske vidljive obično u prvoj polovici svibnja, a preventivne mjere suzbijanja se provode već prije sadnje, tijekom sadnje ili nakon sadnje (u vrijeme aktivnog leta muha i odlaganja njihovih jaja na rane usjeve tijekom mjeseca travnja)!

Premda se kupusna muha navodi kao najvažniji štetnik kupusnjača (Maceljski, 1999), najveće štete u području kontinentalne Hrvatske bilježimo u ranoj proizvodnji kupusa, cvjetače i kelja. Pritom se krajem ožujka ili početkom travnja u polje sadi rasad introduciranih hibrida kraće vegetacije koji se prethodno uzgaja u grijanim plastenicima sjetvom u kontejnere na steriliziranom supstratu (Stender, Klassmann i dr.). Zbog cijene hibridnog sjemena, donedavno poznat način proizvodnje presadnica "golog korijena", više se ne prakticira. Proizvodnja presadnica u kontejnerima s grumenom zemlje oko korijena ima više prednosti, među kojima se posebno ističe lakša prilagodba na otvorene uvjete nakon presađivanja u polje! Poznato je da kupusna muha ima tri do četiri generacije godišnje, ali pošto se pojava prezimljujuće populacije često poklapa sa sadnjom ranih kupusnjača u polje njihov je napad koncentriran na manje površine pa su zabilježeni slučajevi potpunog propadanja slabije zaštićenih usjeva posađenih početkom mjeseca travnja! Naprotiv, aktivnost kupusne muhe tijekom ljeta je značajno manja i "razvučena" (Dreves et al., 2006), pa proizvođači Varaždinskog zelja ili Ogulinskog kupusa, odnosno hibrida koji se sade krajem lipnja i skladište tijekom zime za svježu potrošnju (npr. Saratoga F1, Bartol F1 i dr.) ne bilježe značajne štete od kupusne muhe.

Odrasla kupusna muha (Phorbia radicum) je slična kućnoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Prezimljuju kao kukuljice u tlu, a muhe izlijeću kad temperatura tla iznad 12ºC. U nepovoljnim klimatskim uvjetima prezimljujuća populacija kupusne muhe se pojavljuje postupno, što značajno otežava mjeru zaštite prskanjem biljaka u polju. Odrasle muhe privlači žuta boja, pa se populacija može pratiti žutim ljepljivim pločama ili zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura većih od 4,3ºC od početka kalendarske godine.

Prema vlastitim iskustvima u Međimurju rasad kupusnjača koji je presađen u polje početkom svibnja bio je značajno manje napadnut ličinkama kupusne muhe nego rasad posađen krajem ožujka ili početkom travnja. Nakon parenja ženke odlažu jaja, u skupinama do 10 na vrat korijena biljaka ili zemlju u njihovoj blizini. Štete prave bjelkaste do svijetlo-žućkaste ličinke, tijela sužena naprijed, veličine do 10 mm. Nemaju noge niti vidljive glave. Napadnute biljke venu i poliježu, lišće postaje olovnosivo ili plavoljubičasto te se lako čupaju iz tla. Na njima se nalazi više ličinki muhe, a napadnuti dio korijenova vrata ili zadebljalog korijena gnjili. Veće su štete na mladim biljkama, ali u uvjetima nedostatka vode propadaju i jače razvijene presadnice (npr. takvi su slučajevi zabilježeni u proljeće 2000. i 2003. godine). Maceljski (2004) navodi da se kupusna muha može preventivno suzbijati slijedećim postupcima:

  • plošno tretiranje zemljišta prije sadnje (insekticidi na osnovi klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC, Pyrifos, Finish EC, Callifos 48 EC),
  • rasipanje granula (Volaton G-5; Dursban G-7,5),
  • zalijevanje biljaka (insekticidi na osnovi dimetoata = Rogor 40 EC, Chromogor, Perfekthion EC, Zagor, Ritam, Calinogor EC i klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC i sl.),
  • prskanje biljaka u vrijeme odlaganja jaja kupusne muhe uz veći utrošak škropiva (600 lit./ha) (isti pripravci kao zalijevanjem).

Za svaku spomenutu mjeru propisane su karence u kupusnjačama! Ipak, praksa je dokazala da se metodom prskanja biljaka u polju tijekom leta kupusne muhe i odlaganja jaja postiže slabija djelotvornost, a zalijevanje biljaka insekticidnom otopinom na većim površinama se ne provodi. Zadnjih se godina u kupusnjačama širi primjena insekticida iz skupine neonikotinoida, regulatora razvoja kukaca i naturalita, visoko učinkovitih na određene štetnike i ekološki prihvatljivih u sustavu integrirane proizvodnje povrća (Ester et al., 2003). Neonikotinoidi se koriste metodom potapanja presadnica u kontejnerima u insekticidnoj otopini neposredno prije sadnje u polje. Krajem 90. u Hrvatskoj je dopuštenje dobila primjena imidakloprida (Confidor 200 SL) za namakanje presadnica golog korijena prije sadnje 10-15 minuta u otopini 0,1%. Ipak, ova mjera je bila potpuno neuspješna pri namakanju presadnica ranog kupusa, kelja i cvjetače uzgojenih u kontejnerima tijekom proljeća 2000., 2003., 2004. i 2005. godine (zabilježeno u Međimurju, okolici Zagreba, Bjelovara, Đurđevca, Varaždina, Ludberga). Tako zaštićeni rasad je naknadno u polju potpuno uništila kupusna muha. Premda nema Dopuštenje, u praksi se zadnjih godina širi metoda zaštite kontejnerskog rasada kupusnjača potapanjem u insekticidnu otopinu prije sadnje. Tijekom trogodišnjih pokusa kratkotrajnog potapanja (4-7 sekundi) kontejnerskog rasada ranih kupusnjača u otopinama različitih insekticida iz skupine neonikotinoida (Confidor, Actara, Mospilan) nezadovoljavajuća je učinkovitost na kupusnu muhu dobivena ako su korištene otopine u koncentracijama manjim od 0,5%, odnosno zadovoljavajuća djelotvornost zahtjeva utrošak najmanje 200 grama djelatne tvari/ha. Ipak, vrlo dobri su rezultati u suzbijanju kupusne muhe dobiveni primjenom povišenih koncentracija = 0,75-1,5% pripravaka na osnovi imidakloprida (Prestige 290 FS, Confidor 200 SL), acetamiprida (Mospilan SP) i tiametoksama (Actara 25 WG).

Takva primjena daje vrlo dobru zaštitu od buhača i kupusne brašnene uši u razdoblju 41-48 dana od datuma sadnje u polje, odnosno dominantnih štetnika koji napadaju rane kupusnjače prije početka formiranja glavica. Ovako visoke koncentracije pripravaka nephodne su pri sadnji većeg broja biljaka po jedinici površine (sklop veći od 50.000 presadnica/ha). Ova mjera zaštite je po insekticidnom učinku jednaka najmanje 3-4 folijarnih tretiranja u početku vegetacije protiv kupusne muhe, kupusnih buhača, kupusne brašnene uši i nekih gusjenica. Tijekom 2006. godine dopuštenje je za tu namjenu dobio pripravak Macho 70 WS (d.t. imidakloprid), uz propisanu karencu 42 dana. Koristi se u koncentraciji 0,15%, što uz 200 litara otopine na 60.000 presadnica ranih kupusnjača u kontejnerima daje utrošak 210 grama djelatne tvari imidakloprid na hektar.

Autor: mr. Milorad Šubić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Povrćarstvo Zaštita bilja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Voda za mir", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka. Čak 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi, a temeljni fokus obilježavanja ovoga dana je postizanje jednog od ciljeva održivog... Više [+]