Ozimi češnjak: Do kada i kako ga saditi - koja su pravila njegova uzgoja

Blagotvorna svojstva češnjaka su svima dobro poznata, a sukladno povećanoj konzumaciji porastao je i globalni trend njegove proizvodnje. Kako se klimatske prilike mijenjaju tako se i zakonitosti sadnje trebaju prilagoditi temperaturama tla i zraka.

Vrijeme je važan čimbenik u ovoj proizvodnji jer utječe na prinos, a kod jesenske ona se u kontinentalnim uvjetima treba obaviti od početka do kraja listopada pa sve do sredine studenog.

Kako razlikovati jesenski od proljetnog?

Jesenski ili ozimi se sadi u jesen, prezimljuje i tek u sljedećoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu. "Oni imaju kraće razdoblje mirovanja pa se u ambijentalnim uvjetima repromaterijal ne može čuvati do proljeća. Većina ovih ekotipova imaju šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva“, napominje prof.dr.sc. Nada Parađiković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Nasuprot tome, proljetni kultivari i ekotipovi sade se u proljeće. Imaju duže razdoblje mirovanja i mogu se dobro čuvati u uvjetima ambijenta do proljeća. Pored toga, ova stručnjakinja dodaje da su oni osjetljiviji na niske temperature, a glavice su mu sitnije s većim brojem češnjeva.

Treba napomenuti da postoje i alternativni kultivari koji su po svojstvima bliži proljetnim ekotipovima, a otporniji su na niske temperature pa se mogu saditi i u jesen. "Oni tada imaju dužu vegetaciju, daju nešto krupniju lukovicu i veći prinos nego pri proljetnoj“, pojašnjava ova umirovljena profesorica.

Zbog visokih temperatura stvaraju se sitnije glavice

Ova biljna kultura vrlo dobro podnosi hladnoću. Niče na 3°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature, čak i do -30ºC. "Kada se zakasni sa sadnjom u proljeće, dolazi do produljenja vegetacije i stvaranja sitnih glavica. Zbog toga češnjevi moraju biti izloženi niskim temperaturama tijekom različitih vremenskih razdoblja da bi formirali lukovicu", napominje ova stručnjakinja.

On traži drenirana tla, uzgoj u plodoredu svake 3 do 4 godine, dok su mu dobre pretkulture kupus, rajčica i paprika, piše profesorica u svojoj knjizi Opće i specijalno povrćarstvo.

Pravilan uzgoj češnjaka na otvorenom

"Vrlo je zahtjevan prema hranivima pa se osim dodavanja stajskog gnoja srednje plodna tla gnoje s još oko 600 - 800 kg/ha NPK 7:14:21. U proljeće u fazi 3 lista vrši se prihrana sa 100 - 150 kg/ha KAN-a, a ako je proljeće suho mora se višekratno navodnjavati“, tvrdi Parađiković te napominje da je najbolje izvršiti gnojidbu na temelju prethodno izvršene kemijske analize tla. Upozorava i da prihrana NPK formulacijom 15:15:15 na kiselim i slabo kiselim tlima nije najbolji izbor.  

Kako i zašto koristiti biostimulatore?

Biostimulatori su kompleksni preparati s različitim fiziološki aktivnim tvarima u svom sastavu, koje potiču rast i razvoj biljaka ili im pomažu u obrani od stresa uslijed nepovoljnih okolišnih čimbenika. Međutim, profesorica napominje da oni nisu zamjena za gnojiva.

Mogu se primjenjivati zalijevanjem tla ili folijarno. "Oni koji sadrže huminske kiseline, aminokiseline, proteine, peptide, polisaharide i vitaminski kompleks, aktivno pomažu kod razvoja korijena presadnice te povećavaju otpornost korijena pri uzgoju u zaslanjenom tlu ili onom tretiranom s pesticidima te tijekom sušnog perioda“, tvrdi.

Nadalje govori da folijarni biostimulatori na bazi aminokiselina (prolin i triptofan) pomažu u brzom prevladavanju usporenog rasta mlade biljke ili presadnice koji je uzrokovan nepovoljnim uvjetima okoline. Dodaje da se pregledom dostupnih rezultata istraživanja može se reći da je ova grupa preparata novost u suvremenom uzgoju češnjaka i presadnica povrća.

"Kako je opasnost od propadanja biljke najveća kod pojave prvih pet listova kod ove kulture, ovi preparati stimuliraju stvaranje novih izdanaka korijena i korijenovih dlačica i time pomažu bržem oporavku biljaka od stresa", napomenula je.

"Isto tako, ove grupe biostimulatora imaju tzv. produženo djelovanje te utječu na ranozrelost i povećan prinos biljke, osiguravajući proizvođaču konkurentnost i mogućnost pravovremenog izlaska na tržište, pogotovo u skromnijim uvjetima kao što je proizvodnja na otvorenom i negrijani plastenici“, zaključuje.

Ručna sadnja bolja od strojne?

Češnjak se sadi ručno ili strojno. Strojno se obavlja sadilicama namijenjenim za ovu kulturu ili adaptiranim za sadnju crvenog luka. Ovaj način ima svoje prednosti u smanjenju troškova proizvodnje iako je sadilica za češnjak poprilična financijska stavka.

Kako pripremiti tlo za zimu i malčirati ovisno o vrsti povrća?

"Danas se na tržištu mogu kupiti vrlo skupe i precizne sadilice. Mogući nedostaci kod adaptiranih strojeva su nepravilan položaj češnjeva prilikom sadnje, koji zbog svog oblika zauzima nepovoljan položaj u tlu", napominje naša sugovornica. Dodaje da to može usporiti klijanje i početni porast što se kasnije odražava na formiranje sitnijih i neujednačenih lukovica, a za posljedicu ima smanjen prinos i do 30%.

Ručnom se postiže pravilno polaganje u tlo što će olakšati brže i pravilno nicanje biljaka.

Važno je izabrati kvalitetan sadni materijal

Češnjak se razmnožava vegetativno pomoću češnjeva, a danas se na tržištu mogu kupiti sorte, ekotipovi ili hibridi krupne lukovice. "Treba unaprijed znati kako ekotipovi mijenjaju svoju stabilnost u smislu broja češnjeva, veličine istih pa sve to utječe na krajnji prinos tijekom više godina proizvodnje. Zato uvijek treba izbirati kvalitetan sadni materijal za sljedeću godinu”, ističe ona.

Ustaljeno je mišljenje da samo periferni daju najkrupnije lukovice, a odnosi se na njihov raspored na stabljici. Pri složenom grananju onu su spiralno raspoređeni te su unutarnji najsitniji. “Kod sorata gdje je njihov kružni raspored, svi su oni približno iste krupnoće i imaju istu vrijednost kao sadni materijal. Nakon raščešnjavanja najsitniji se odbacuju”, objašnjava Parađiković.

Paziti na klasifikaciju

Razmak sadnje kod češnjaka uvjetovan je sortom, krupnoćom i načinom. Njime je potrebno osigurati optimalan vegetacijski prostor za razvoj biljke i sa stajališta sjemenarske proizvodnje potrebno je proizvesti lukovice krupnoće karakteristične za sortu.

Što i kako sijati i saditi u jesen?

Proizvođači rade pogrešku kada ga ne sade prema klasifikaciji češnjeva."Uzima se sve od reda, veliki, pa mali, pa veliki. To treba izbjeći jer tijekom porasta, biljka od biljke će se jako razlikovati što će utjecati na konačni prinos i kvalitetu“, upozorava.

"Kod jesenske sadnje krupnijih češnjeva, međuredni razmak je 40 - 50 cm, a razmak u redu 6 - 10 cm", pojašnjava te dodaje da je dubina 4 do 5 cm, a u hladnijim područjima i do 6 cm, što naravno ovisi o tipu tla i krupnoći.

"Količina sadnog materijala ovisi o planiranom broju biljaka i krupnoći, a za jesenski uzgoj potrebno je 8 do 12 kg/100 m²“, otkriva. 

Napominje i da je velika razlika izbora kod sadnog materijala je li on hibrid ili sorta. Na sortnoj listi RH od 14. travnja 2014. godine nalazi se kao čuvana sorta Slavonski ozimi češnjak, a njegov održavač je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.