Nenad Kosi: Na cijenu povrća ne možemo utjecati, ali izbor sjemena i prinos je na nama

"Nekada su naše mamice govorile 'ak nikaj drugo, buš za polje dobar', ali već dugo nije tako. Poljoprivrednik danas mora biti i agronom, i ekonomist, i traktorist i mehaničar, mora biti i informatičar, pa i psiholog", kaže Nenad Kosi, nositelj OPG-a iz Totovca. Da biste se danas uspješno bavili ovom granom, dodaje, morate imati puno znanja i vještina, no, prije svega morate ulagati u mehanizaciju i nove tehnologije. 

Ovaj, jedan od najvećih uzgajivača povrća u Međimurju, na 60 hektara površina godišnje uzgoji i do 1.500 tona povrća, uglavnom kupus, mrkvu, celer, peršin, pastrnjak, ciklu i kelj, koje plasira domaćim trgovačkim lancima. Povrtlarstvo je, kaže, dohodovnije od tradicionalnih poljoprivrednih kultura, no morali su odustati od uzgoja nekih kultura, primjerice brokule i cvjetače, jer su to radno intenzivnije kulture koje nisu mogli uzgajati zbog nedostatka radne snage.

Sve što proizvedu, mogu prodati 

"Nažalost, upravo nam je manjak radnika najveći problem. Sve što proizvedemo možemo prodati, mogli bismo proizvoditi i više, ali smo ograničeni upravo zbog nedostatka radne snage. Teško to mogu prihvatiti, ali je tako", komentira. Poljoprivreda se još uvijek, kaže, doživljava kao nekakvo sramotno zanimanje.

Svi bi, navodi, radili u zatvorenom, u tvorničkim halama i na normu, dok mnogi poljoprivredu doživljavaju kao manje vrijednu djelatnost. "Na to ne možemo utjecati, kao što nemamo ni utjecaj na otkupnu cijenu. One su takve kakve jesu i tu vrijedi pravilo - uzmi ili ostavi!", pojašnjava Kosi. No, priznaje kako je možda njima, kao velikim poljoprivrednim proizvođačima, malo lakše, jer, kao direktni dobavljači, možda i uspiju ishoditi kakvih 10 lipa više.

Povrće se, opisuje, rijetko kada plaća po stvarnim proizvođačkim cijenama. U metalskoj ili nekoj drugoj industriji točno se zna marža i zarada, dok u povrtlarstvu to nije slučaj. "Imam osjećaj da je poljoprivredni proizvod nekakav socijalni artikl, produljena ruka države kojom se osigurava socijalni mir. Stoga rijetko uspijevamo postići očekivanu i realnu cijenu za svoje proizvode", naglasio je nositelj ovoga obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem je stalno zaposleno 12 radnika, a u sezoni, "na markicu“, angažirano je još najmanje toliko.

Hibrid otporan na Xanthomonas

Njegov OPG u ovoj proizvodnji ostvaruje prinose na razini europskog prosjeka, jer sve su površine navodnjene, a u proizvodnji primjenjuju moderne tehnologije, pa čak razmišljaju i o robotizaciji dijela proizvodnje.

"Za dobar prinos jako je važno dobro sjeme. Nas izvrsnim sjemenom opskrbljuje tvrtka Bejo Zaden, a zahvaljujući toj višegodišnjoj suradnji od njih dobivamo i neke nove tehnologije koje nam jako pomažu u proizvodnji", kaže ovaj povrćar naglašavajući da je jako zadovoljan s tom suradnjom i odnosom koji imaju prema svojim kupcima te u pravilu prihvaća ono što im nudi ova renomirana nizozemska sjemenska kuća. Tako, primjerice, koristi njihovo pilirano sjeme zbog lakše sjetve, boljeg sklopa i lakšeg nicanja.

"Pilirano, naklijalo i B-Mox® sjeme danas je jako važno zbog novih europskih direktiva kojima se smanjuje količina herbicida, pa je brzo nicanje bitno za kasniju učinkovitiju zaštitu. Tako da isključivo koristimo takve, dorađene vrste", ističe navodeći da su čak 95 posto kupusa kojeg uzgoje hibridi ove tvrtke - Ranini, Thalys, Excalibur, Capture, Bruno… Ta je njihova linija, objašnjava, otporna na Xanthomonas, koji je posljednjih godina postao veliki problem. Pomažu mu i u pristupu novim tehnologijama, a uvijek su spremni pomoći i svojim stručnim savjetima, naglašava Nenad, koji na svom OPG-u planira i nova ulaganja.

Brže, lakše i ujednačenije nicanje

Sada većinu kultura na svom OPG-u uzgaja na otvorenom, no zajedno s kćeri Ivanom, studenticom agronomije, razmišlja o ulaganju u hidroponski uzgoj u plastenicima, uglavnom špinata i drugog lisnatog povrća.

"Kao najveći proizvođač povrća u Međimurju, Nenad Kosi je prepoznao prednosti našeg sjemena, pogotovo sjeme B-Mox® mrkve i peršina, kultura koje se uzgajaju direktnom sjetvom. Riječ je o naklijanom sjemenu koje sadrži dodatne mikronutrijente za brže, lakše i ujednačenije nicanje, a kasnije i veći neto prinos, pa čak i bolji okus povrća", pojasnila je Lucija Brezarić, prodajna predstavnica tvrtke Bejo Zaden, koja odlično surađuje s ovim uspješnim proizvođačem jer je, kaže, vrlo važno da poljoprivrednici dobiju što bolji input, što više kvalitetnih informacija o ponudi hibrida i njihovim karakteristikama,

Osobito je važno da poljoprivrednici budu u stalnom kontaktu, ne samo sa sjemenarskim kućama, nego i s agronomima, kako bi se uspješnije borili protiv bolesti i štetnika, te kako bi u konačnici ostvarili visokokvalitetni prinos. "Pri tome je razmjena iskustava posebno dragocjena", zaključila je Brezarić.