Ekološka poljoprivreda je potreba, ne luksuz. Svojim objavama i direktnom komunikacijom sa drugim proizvođačima sam naveo barem još 50-tak ljudi da prijeđu na ovakav način proizvodnje.
Obiteljsko gospodarstvo Hujić nalazi se sa sjeverne strane Martin Brega između Dugog Sela i Zeline. Gospodarstvo nastavlja tisućama godina staru tradiciju obitelji grofa Blaža Berteka koja inače vodi tradiciju u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji. Od 2005. godine su službeno upisani u Upisnik ekoloških proizvođača.
Senad Hujić vlasnik je ekološkog gospodarstva EKO Hujić. "Naša organska proizvodnja obuhvaća ljetnu proizvodnju (razne salate, rajčica, paprike, krastavci, lubenica, dinja, paprika, patlidžan, tikvice, batat, korabica, korijenasto povrće) i zimsku proizvodnju koja se obavlja isključivo u zatvorenom prostoru (razne salate, blitva, špinat, rikula, matovilac, potočarka i drugo).
Od tehnološkog viška rajčice i paprike radimo vrhunske prerađevine: sok od rajčice, ajvar blagi i ljuti, pinđur, sataraš te kiselimo paprike i drugo. Sve prerađevine su bez konzervansa i od ekološkog povrća, pasterizirane na starinski način. Trenutno raspolažemo sa 3000 m2 zatvorenog prostora u sedam plastenika. Dnevnik naše proizvodnje možete pratiti putem našeg websitea. Na taj korak smo se odlučili zbog optužbi i omalovažavanja na ekološku proizvodnju, pogotovo u počecima", kaže Senad.
Domaće voće i povrće propada, sve veće kontrole su na nas proizvođače. Love nas kao vještice dok šleperi i šleperi robe iz Španjolske, Maroka, Turske, Makedonije i Italije ulaze u RH i nestaju kao u Bermudskom trokutu i pretvaraju se u tzv. domaću hranu. Nikad gore i nikad teže. Mi bacamo, dok vi jedete ozračeno voće i povrće.
U povijesti ekološke proizvodnje ovo je prvi put da netko javno vodi Dnevnik proizvodnje koji u isto vrijeme služi i kao edukacija novim kadrovima ili grupama ljudi koji će se možda odlučiti baviti uzgojem organskog voća i povrća. Ovim potezom žele usmjeriti druge proizvođače da vide da se može proizvoditi ekološki i koji je to put.
U organskoj proizvodnji ekološkog povrća najvažnija je stavka nastiranje tla ili malčiranje. Vrše trostruku zaštitu protiv smrzavanja biljaka: najlon na plasteniku, perforirana malč folija grije zemlju i agrilna folija preko biljaka štiti direktno biljke.
"Domaće voće i povrće propada, sve veće kontrole su na nas proizvođače. Love nas kao vještice dok šleperi i šleperi robe iz Španjolske, Maroka, Turske, Makedonije i Italije ulaze u RH i nestaju kao u Bermudskom trokutu i pretvaraju se u tzv. domaću hranu. Nikad gore i nikad teže. Mi bacamo dok vi jedete ozračeno voće i povrće", govori nam ovaj ekološki proizvođač koji je svejesniji nego ikad događaja na tržištu.
"Naš pogon za preradu voća i povrća se proteže na 130 m2 i u ovakvim uvjetima se isto prerađuje, sadrži prostoriju za pranje i čišćenje, stol, prostoriju za kuhanje. Sredili smo ga po HACCP principu kontrole namirnica."
Obitelj Hujić oduvijek ima seosko gospodarstvo. Ekološkom proizvodnjom, bez uporabe pesticida su se počeli baviti 2004. jer je Senad alergičan na kemikalije. Supruga je zaposlena, ali pomaže na imanju, a rade, Senad, djed, dvoje djece i po potrebi dva sezonska radnika. Obrađuju 5 ha, u tri segmenta - ljetni i zimski plastenici, prerada voća i povrća, i voćarstvo. Posadili su 1.200 komada starinskih sorata.
Voćnjak se proteže na oko 2, 5 hektara i posađene su razne sorte starinskih voćaka.Takve voćke su otporne i pogodne za organsku proizvodnju.Većina ih je autohtona. Plastenici su od najlona i stakla, od materijala dozvoljenih u ekološkoj proizvodnji; za vanjsku proizvodnju vrši se nastiranje folijom, a korov je problem i sprječavaju ga nastiranjem. Zaštita se obavlja kompostiranjem, pravljenjem juha od povrća, stajskim gnojem.
EKO Hujić ima svoje presadnice, a po potrebi ih nabavljaju u Ecoimpuls-u. Sveukupno se u plastenicima nalazi osam tisuća biljaka, papriku vežu zadvije grane, a rajčice na jednu, presađenom špinatu se optrgavaju listovi tako da ostane sredina, onda se okopa i zalije tako da imaju par berbi sa jednog korijena, redovno se provjetrava, navodnjava, te skuplja hrana i juhe.
Problem im predstavljaju bakterije, korijen vrata se suši, pojave se u rano proljeće, na svemu. Mora se isčupati i posaditi drugo, ne stignu špricati, imaju najmoderniju špricu, ali nema kvalitetnih radnika. OPG dobiva poticaj, koji naravno dobro dođe. Prodaja je na Branimirovoj tržnici i sajmovima. Imaju pogon za preradu, a prerađevine su: ajvar, pašteta od povrća, feferone, džem od jagode. Senad kaže kako nema kvalitetnih radnika, a preporučuje mladima i nezaposlenima da odu za Njemačku, da nauče kako se odnosi prema poslu i obvezama, kao što je sam bio i radio četiri godine.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica