Ličinke hrušta prezimljuju u zemlji, a započinju s intenzivnom ishranom kada temperature tla dosegnu od 8 do 10°C. Hrane se, primjerice, gomoljem krumpira, ali ne buše hodnike već uzrokuju nepravilne grizotine na površini.
Izrazito topla zima omogućila je brojnim zemljišnim štetnicima da prezime, a među njima je i hrušt (Melolontha melolontha). Njegova ličinka se naziva grčica, nalazi se u tlu te pričinjava štete na korijenu i gomolju povrtlarskih kultura, a najviše voli korijenje zeljastih biljaka.
Ličinke hrušta prezimljuju u zemlji, a započinju s intenzivnom ishranom kada temperature tla dosegnu od 8 do 10°C. Hrane se, primjerice, gomoljem krumpira, ali ne buše hodnike već uzrokuju nepravilne grizotine na površini. Bijele su boje sa smeđom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu, a zbog svog savinutog, zgrčenog tijela su dobile naziv – grčice.
Odrasli kukci se pojavljuju u travnju čim temperatura zraka prijeđe 20 °C te se hrane lišćem stablašica i grmova. Od voćnih vrsta najradije napadaju trešnju, marelicu, kupinu, malinu i jagodu, a ponekad mogu uzrokovati potpuni golobrst. Ženke hrušta u nekoliko navrata odlažu jaja u tlo, najradije na oranicama i vrtovima.
Što se tiče zaštite, samo se u rijetkim slučajevima provode kemijska tretiranja. Treba prihvatiti biološku ravnotežu i ne treba uništavati sve za što mislimo da radi štetu, a hruštevi u iznimno rijetkim slučajevima nanose veće štete. Također, oni su oni bitna karika u biološkom lancu i hrana za brojne ptice, a njihovi prirodni neprijatelji su ježevi, krtice, rovci, vrapci i čvorci.
Odbija ih i češnjak pa se kao međukultura na gredicama preporuča njegova sadnja iako u nekim slučajevima mogu napasti i njega. Kako iznimno vole korijenje salate, upravo nju možemo koristiti kao mamac i posijati na rubove gredica kako bi se grčice ondje hranile, te ih tako odvratili od ostalih kultura.
Ukoliko ih u nasadu ili povrtnjaku nemate puno, možete ih iskopati i sakupiti, a preporuča se i češće rahljenje i okopavanje zemljišta.
Od alternativa zemljišnim insekticidima za kontrolu i suzbijanje zemljišnih štetnika na poljoprivrednim kulturama, vrlo uspješno se koriste entomopatogene nematode Steinernema carpocapsa i Heterohabditis bacteriophora.
One su mikroskopski jednostavni organizmi koji aktivno parazitiraju štetnika ulazeći u tjelesnu šupljinu kroz prirodne otvore, ondje se razmnožavaju i zatim agresivno izlaze uslijed čega štetnik ugiba.
Grčice hrušta, za razliku od štetnika koji oštećuju nadzemne dijelove biljke koje lako uočavamo i suzbijamo kurativno, cijeli ili veći dio života provede u tlu, teško se i na vrijeme uočavaju pa se suzbijanje mora provoditi preventivno – prije ili sa sjetvom. Ukoliko nakon sjetve ili nicanja kulture nastanu štete, nema mogućnosti suzbijanja.
Kada se nađe više od jedne grčice po m2 mogu se provesti mjere zaštite prije, odnosno za vrijeme sadnje unošenjem u tlo insekticidnih granula, a prema FIS bazi dozvoljeno je samo jedno sredstvo - Force 1,5 G koji djeluje i na ličinke žičnjaka.
Zaštitite vrt od rovca – zamkama, uljem, usoljenom ribom, mačkama...
Osim grčica hrušta, javljaju se još i rovci, sovice pozemljuše, žičnjaci i komari, a svi oni žive u tlu ili na njegovoj površini praveći štete na korijenu, gomolju, lukovicama ili korijenovom vratu biljke. Poput grčica i oni su opasni tek kada se pojave u velikim populacijama jer tada u kratkom vremenskom periodu mogu prorijediti sklop ili potpuno uništiti povrtnjak.
Tagovi
Autorica