Budući da imaju veliku potrebu za toplinom, u početnoj fazi rasta dobro ih je uzgajati iz presadnica. Takvim načinom uzgoja postiže se 2 do 3 tjedna raniji početak berbe, ali i duže razdoblje plodonošenja te veći prinos.
Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom ili iz presadnica. Osjetljivi su na niske temperature pa se direktna sjetva obavlja tek kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tlo se zagrije na temperaturu od 17 do 18°C.
Budući da imaju veliku potrebu za toplinom, u početnoj fazi rasta dobro ih je uzgajati iz presadnica. Takvim načinom uzgoja postiže se 2 do 3 tjedna raniji početak berbe, ali i duže razdoblje plodonošenja te veći prinos.
Za uzgoj presadnica, krastavce obično sijemo u travnju na zatvorenom i to tri tjedna do mjesec dana prije planiranog presađivanja. Presađuju se tek polovinom svibnja kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.
Tijekom uzgoja presadnica, ako su nepovoljni uvjeti uzgoja, odnosno vlaga zraka veća od 85% i velika temperaturna razlika između dana i noći, treba pripaziti na pojavu bolesti.
Presadnice imaju osjetljiv korijen pa se pikiranje provodi kada biljka ima otvorene kotiledonske listove i prva dva ili tri prava lista. Izbjegavajte sadnju presadnica previše blizu, jer biljka mora "disati". Ako su biljke previše blizu jedna drugoj, krastavci će biti manji i izloženiji gljivičnim bolestima.
Na otvoreno se iznose najkasnije 35 dana nakon što se razviju mlade biljke. Ako zakasnite sa sadnjom, biljka će patiti od nedostatka hranjivih tvari. Što je rasada mlađa, bolje će se prilagoditi klimatskim uvjetima na otvorenom, a biljka će rasti brže.
Razmak sadnje je sličan kao i pri izravnoj sjetvi. Sjetva se može obavljati u redove ili kućice. Razmak kućica u redu je oko 50 cm, a međuredni razmak je od 1 do 1.5 m, dok je kod sadnje u redu razmak redova 120 do 150 cm, a razmak biljaka 40 do 50 cm. Preporučeni sklop biljaka je od 1,2 do 2,5 po m2.
Krastavac se na istoj površini može saditi tek nakon tri do četiri godine, a dobre pretkulture su salata, lukovi, mahunarke, kopar, kupusnjače, celer i peršin. Ne treba ga saditi nakon biljaka iz porodice tikvenjača te rajčice i rotkvica.
Krastavcima pašu duboka, plodna i rastresita tla, bogata organskim tvarima, neutralna ili slabo kisela s pH oko 6.5. Slabo će rasti u hladnom i zbijenom zemljištu, ali i na pjeskovitom i suhom mjestu.
Za razvoj na otvorenom polju potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15°C, dok je optimalna 25 do 27°C. Od zametanja plodova do berbe treba proći 30 do 40 dana, a brzina rasta plodova ovisi o njihovom broju.
Za rast i razvoj treba dosta vlage, kako u tlu tako i u zraku. Relativna vlaga zraka bi trebala biti od 85 do 90%, što je teško postići u vanjskim uvjetima. Najpovoljnija vlažnost tla je oko 70% maksimalnog vodnog kapaciteta tla za vodu tj. ukupno 90-150 litara vode po m2 za 2 mjeseca uzgoja.
U početku su zalijevanja rjeđa i s manjim količinama vode, a kasnije, pogotovo u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac zahtijeva svakodnevno zalijevanje, dok količina vode ovisi o vrsti tla i načinu uzgoja. Temperatura vode koja se koristi za zalijevanje ne bi trebala biti ispod 18°C.
Tagovi
Autorica