Koje bolesti prijete kupusnjačama?

Ovogodišnji proljetni mjeseci nisu bili idealni za uzgoj ranih kupusnjača, prvenstveno zbog manjeg broja kišnih dana do zadnje dekade svibnja, čestih promjena temperature i vjetrovitih dana, pa je takve usjeve trebalo u rano proljeće pokrivati paučinastom folijom, a krajem travnja i u prvoj polovici svibnja navodnjavati. U zadnjoj dekadi svibnja, uz svježije razdoblje, na svim smo lokalitetima zabilježili iznadprosječne količine oborina, u okolici Čakovca tih je dana palo čak 139,4 mm oborina, a u prvom tjednu lipnja bilo je pravih ljetnih vrućina, jer su gotovo svakoga dana najviše dnevne temperature zraka bile veće od 28°C.

Usjevi vrlo ranih kupusnjača, čija je sadnja obavljena već tijekom ožujka, a bili su pokriveni paučinastom folijom, već su desetak dana u postupku berbe.

Sredinom svibnja zabilježili smo slabiju aktivnost leptira lisnih sovica (Mamestra), a brojnost njegovih gusjenica značajno raste u prvom tjednu lipnja. U pravilu, prije sadnje ranih kupusnjača rasadni materijal, preporučujemo potapati u insekticidnu otopinu radi zaštite od prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia), a ista mjera daje kvalitetnu zaštitu od kupusnih buhača (Phyllotreta), lisnih ušiju (Brevicoryne) i kupusnih stjenica (Eurydema).

U vrijeme formiranja glavica, usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule, naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga su potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa, treba provesti mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama:

Baturad WP i Biobit WP registrirani su samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris).

Prema rokovima i planu berbe ranih kupusnjača, birajte insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do sedam dana.

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja kod usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući faktor uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače, u pravilu, u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima odnosno tijekom zadnje dekade lipnja:

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu, po karakterističnim znakovima na korijenu. Na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i popucaju. Deformirano korijenje ne može koristiti vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva i kisela tla odnosno nižu pH vrijednost. Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4), čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05), samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti.Pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71,) zaraze nije bilo. Stoga je, uz poštivanje plodoreda i podrivačke zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile, popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama od 200 do 500 kg ha po hektaru, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja slijedećih 14 do 21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju, još od 1909. godine, te ga trenutno njemačka tvrtka Alzchem iz Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom Perlka®. Na hrvatsko tržište ga distribuira tvrtka Abundan d.o.o. iz Velike Ludine.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr