Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj graha
  • 10.02.2020. 18:00

Kako posijati i uzgajati grah

Treba izbjegavati sjetvu u hladno i previše vlažno tlo jer tada može doći do propadanja sjemena. Zato ga treba sijati u toplo tlo jer će nicanje u tom slučaju biti brže, a spriječit će se i pojava bolesti.

Foto: Pixabay/Krzysztof Jaracz
  • 37.617
  • 207
  • 0

Grah (Phaseolus vulgaris L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice lepirnjača. Po svojoj hranjivoj vrijednosti bogat je izvor biljnih bjelančevina važnih u ljudskoj prehrani. Prilagodljiva je kultura pa se može uzgajati u različitim klimatskim područjima. Osim po morfološkim osobinama, grah razlikujemo po tome je li niskog ili visokog tipa, a generalno ga dijelimo na mahunare i zrnaše.

Vrijeme sjetve i plodored

Vrijeme sjetve ovisi o području na kojem će se uzgajati. Tako se u sjevernim dijelovima sije krajem travnja ili početkom svibnja, a u južnim krajevima se može posijati i mjesec dana ranije. Izuzetno je osjetljiv na mraz pa prije sjetve treba proći opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Na istoj površini grah se može sijati nakon četiri godine, a dobre predkulture su mu krumpir, paprika, kupusnjače, rajčica i žitarice. Najbolje ga je sijati iza okopavina. Posebno treba paziti da se ne sije na površinu gdje je prethodna kultura bio kukuruz. Razlog je što postoji opasnost od ostataka korištenog herbicida. Grah ima kratku vegetaciju pa se može sijati i kao postrna kultura. Nakon pšenice ili ječma tlo treba poorati, pripremiti i posijati jednu od sorata niskog graha mahunara. To se mora obaviti brzo, kako bi se sačuvala vlaga u tlu poslije žetve. Ostane li jedan dan nepoorano može se izgubiti dosta vlage pa zrno neće moći pustiti klicu.

Uvjeti uzgoja

Grah od svih mahunarki ima najveće zahtjeve prema tlu pa je važan izbor mjesta sjetve i važna je priprema tla. Najbolje će rasti na dubokim tlima mrvičaste strukture, a pH vrijednost bi trebala biti od 5.4 - 6.0  što znači da preferiraju blago kisela tla. Teška i kisela tla spriječavaju stvaranje kvržičnih bakterija, a time i fiksaciju dušika iz zraka. Zbog tih bakterija grah ne treba gnojiti stajskim gnojem, a on se dodaje samo u početnoj fazi kada bakterije nisu još razvijene, jer nedostatak dušika u toj fazi može dovesti do manjeg prinosa.

Prinos graha ovisi o pravilnom sklopu sjetve

Treba izbjegavati sjetvu u hladno i previše vlažno tlo jer tada može doći do propadanja sjemena. Zato ga treba sijati u toplo tlo jer će nicanje u tom slučaju biti brže, a spriječit će se i pojava bolesti. Ukoliko se odlučite za uzgoj ranog graha, za sjetvu je bolje izabrati lakša tla, a kod kasnog graha preporučuju se teža tla koja bolje zadržavaju vlagu.

Sjetva graha

Sjetva se vrši kada je temperatura tla 10°C. Jesenska obrada tla se obavlja na dubinu od 25 do 30 cm, a nakon nje slijedi gnojidba NPK gnojivom u omjeru 10:30:20 u količini od 500 kg/ha. U proljeće tlo je potrebno podrljati i unijeti 250 kg/ha NPK gnojiva u omjeru 15:15:15. Nakon toga se obavlja sjetva.

Ako se sije na velikim površinama, onda se sjetva obavlja pneumatskim sijačicama međurednog razmaka 50 cm, a razmak u redu između sjemena je 5 cm. Sije se na dubinu od 5 cm. Za jedan hektar ovisno o sorti i krupnoći sjemena treba od 80 do 100 kg sjemena kod niskih vrsta, a kod visokih manje. Minimalna temperatura klijanja je od 7 do 14°C, a najpovoljnija je temperatura od 18 do 23°C kada nicanje traje samo 4-6 dana. Optimalne temperature za cvatnju i formiranje mahuna su od 20 do 28°C, a zakržljalost mahuna mogu uzrokovati temperature iznad 30°C.

Na manjim površinama se sije ručno u gredice. Prethodno se motikom iskopaju rupe na udaljenosti od 40 do 50 cm, a u svaku se posije otprilike 5 sjemenki graha na dubinu od 5 cm. Zatim se zalije i rupe zagrnu. Ako ste posijali visoku sortu graha, potrebno je biljkama postaviti potporanj, a radi toga se grah najčešće sije uz kukuruz koji mu pruža oslonac. Također, prilikom rasta je važno barem dva puta zagrnuti biljku.

Visoki grah tetovac treba snažan potporanj

Grah treba obilje svjetlosti, posebno u početnoj fazi, jer i najmanja sjena može dovesti do formiranja izduženih biljaka i slabijeg prinosa. Potreba graha za vodom mijenja se tijekom vegetacije, a najveća potrošnja biljke je u vrijeme cvatnje. No, nedostatak vode može utjecati i na formiranje mahuna te se smatra da je za dobar rast i razvoj grahu potrebo 250-400 mm oborina.

U početku rasta biljke postoji velika potreba za kalcijem i dušikom sve dok se ne razviju ranije spomenute kvržične bakterije na korijenu.

Berba i prinos graha

Grah mahunar je tehnološki zreo 60-ak dana nakon sjetve, a zrnaš 40 dana nakon cvatnje. Mahuna niskog graha tehnološku zrelost postiže 12 – 15 dana od vremena kada su mahune zametnute, dok visoki grah tehnološku zrelost postiže nešto kasnije. Grah se bere ovisno o razvijenosti zrna u mahunama, prinos ovisi o roku sjetve, sklopu, klimatskim uvjetim., a kreću se od 12 do 20 t/ha.

Bolesti i štentici

Grah može obolijevati od više parazitskih mikroorganizama, a ekonomski najznačajniji su antraknoza, plamenjača i hrđa. Mjere zaštite treba provesti fungicidima kod pojave prvih simptoma bolesti. Od štetnika najveće štete čini graškov i grahov žižak. Za razliku od graškovog žiška, grahov čini velike štete sjemenskim usjevima i uskladištenom zrnu. Tijekom vegetacije pojavljuju se i lisne uši, a za suzbijanje štetnika treba voditi računa o karenci i vremenu primjene zaštitnih sredstava.


Tagovi

Grah Uzgoj graha Sjetva graha Prinos graha Niski grah Visoki grah Vrijee


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]