Ivan Šimunić uspješno proizvodi batat, a mladima poručuje da se probaju baviti poljoprivredom jer, najlakše je otići u Njemačku

Batat, često nazivan i slatki krumpir, s krumpirom i nema neke veze – oba su gomolji, ali iz drugih porodica. Batat je dostupan u cijeloj paleti boja, od bijelog preko žutog i narančastog do ljubičastog. Osim lijepog izgleda, karakteriziraju ga nutritivna svojstva puno vrijednija od onih "običnog" krumpira. Smatra se da potječe iz Središnje ili Južne Amerike, a kod nas je postao dostupan i popularan tek unazad nekoliko godina i odgovara mu klima na ovim područjima.

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Zbog visokih temperaturnih zahtjeva i relativno duge vegetacije od sadnje do berbe (100 do 150 dana bez mraza i minimalnim temperaturama iznad 10 °C), obvezno se razmnožava vegetativno iz presadnica uzgojenih u grijanom zaštićenom prostoru. Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba dovršiti prije mraza.

Troškovi na 1 ha pod batatom iznose 120.000 kn

Batat je odlična kultura za proizvodnju na malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraživanja o troškovima ulaganja pokazala su da su troškovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, malčiranje, presadnice, natapanje, berba, sortiranje i skladištenje na 1 ha oko 120.000 kn. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg.

Podaci o prosječnom prinosu koji pokazuju da se on može kretati od 10 do 25 t/ha ohrabruju, jer ukazuju da se i na tlima prosječne kvalitete i u lošijim vremenskim uvjetima batat još može proizvoditi profitabilno.

Osnivanje OPG-a

Ivan Šimunić iz Vinkovaca odlučio se na proizvodnju batata baš zato jer ima veliki potencijal, a kao namirnica je vrlo zdrav. Svoj OPG registrirao je u ožujku 2017 g. U rad OPG-a je uključena cijela obitelj, mama, tata, sestra, brat i djevojka koja mu daje veliku podršku. Svi sve rade, od presađivanja batata pa sve do vađenja gomolja. Za sada nema zaposlenih, a u budućnosti planiraju.

“Nisam se nešto puno prije bavio poljoprivredom, ali volim poljoprivredu i u tome uživam, tako da sam odlučio otvorit svoj OPG, a opredjelio sam se na proizvodnju batata jer ima veliki potencijal i jako je zdrav. Batat smo za početak posadili na jednom hektaru, a ove godine planiram još 3 hektra. Uz batat sadim još i bijeli luk i nešto malo žitarica", priča Ivan

Proizvode najviše promovira preko interneta

Sadnice batata proizvode sami, a imaju četiri vrste; narančasti, ljubičasti, ljubičato-bijeli i bijeli. Imaju svoje skladište, ali ne jako veliko tako da planiraju malo proširiti prostor. Većina proizvoda odmah ide na tržište. U proizvodnji, kaže, ne “baca” puno gnojiva. Zemlju je dao na analizu i dobra je, pa batat prihranjuje kada se posadi u zemlju. Bolesti nema, a jedino se jave voluharice.

“Svoje proizvode promoviram najviše preko interneta, većina proizvedenog materijala ide za naše tržište. U biti, nema problema, posao se mora odraditi, to je ono što volim tako da nije teško. Jedino je puno administracije, puno je tu zakona, pravila i papira, a vremenske nepogode su dio života, protiv prirode se ne može. Ne oslanjam se puno na poticaj, ali naravno da dosta pomogne” pozitivan je naš mladi sugovornik zaključivši: "Mladima koji se boje upustiti u poljoprivredu, savjetuje da probaju jer nemaju što izgubiti, najlakše je otići u Njemačku."