Plodored je redoslijed uzgoja različitih kultura na određenom prostoru i u određenom vremenu/sezoni. Predstavlja rotaciju sjetve/sadnje kultura na istoj površini tijekom 3-4 godine, a primjenjuje se u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se zemljište što manje crpilo i izbjegli štetnici i bolesti.
Zima je idealno vrijeme za planiranje organizacije vrta za narednu sezonu. Kod mene ovo planiranje podrazumijeva odabir kultura za sijanje/sadnju, provjera sjemena koje imam i koje se može iskoristiti i priprema tabele, odnosno sheme plodoreda.
Plodored je redoslijed uzgoja različitih kultura na određenom prostoru i u određenom vremenu/sezoni.
Predstavlja rotaciju sjetve/sadnje kultura na istoj površini tijekom 3-4 godine, a primjenjuje se u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se zemljište što manje crpilo i izbjegli štetnici i bolesti.
Mijenjajući kulture dopuštamo ravnotežu hranjivih tvari u zemljištu. Posebno je značajan kod većih poljoprivrednih površina gdje se uzgajaju monokulture, dok kod manjih povrtnjaka gdje se na malom prostoru uzgaja više kultura, pa čak i na jednoj gredici više njih, ovo pravilo i ne mora biti tako strogo.
Čak se smatra da može potpuno izostati ukoliko se na manjim površinama uzgaja više različitih kultura. Iako je kod mene vrt manji i iako i na svakoj gredici, koje su otprilike od oko 6m2, uzgajam više kultura, ipak već par godina pratim plodored uz kombinaciju kultura na gredici koje se slažu jedna s drugom. Prije četiri godine sam sebi napravila shemu vrta koja se sastoji iz tabele sa gredicama, godina/sezona i kultura koje se uzgajaju na svakoj od gredica i na temelju onoga što je uzgajano u prethodnim sezonama, pripremam plan za sezonu koja dolazi.
Osnovna pravila kojima se vodim u plodoredu su zahtjevi za hranjivim tvarima koje različito povrće ima, a oni nisu isti za sve kulture. Obično je pravilo da kulture koje pripadaju istoj porodici imaju iste zahtjeve prema hranjivim tvarima te ih napadaju iste ili slične bolesti i štetnici, tako da sam ja shemu plodoreda napravila vodeći se ovim pravilom kao osnovom i biljke iz iste porodice ne sijem/sadim jednu iza druge kako se sezone mijenjaju.
Mijenjajući kulture omogućujemo balans hranjivih tvari u zemljištu.
S obzirom da sijem od ožujka pa sve do kraja studenog, na jednoj gredici mi se samo u tijeku jedne kalendarske godine mogu izmijeniti tri različite kulture na jednom mjestu od ranog proljeća do kasne jeseni. Glavne podjele grupa povrća kojima se vodim su sljedeće: biljke koje obogaćuju zemljište dušikom i manje zahtjevne biljke, umjereno zahtjevne kulture i biljke koje zahtijevaju dosta hrane.
Mahunarke (grašak, grah, mahune, bob) su biljke koje nisu zahtjevne za hranjivim tvarima i ne zahtijevaju dodatna zalijevanja. Otkako uzgajam povrće, nikad nisam dodatno hranila zemljište prije sijanja mahunarki kao ni dodavala prehranu u toku rasta i razvoja biljaka. Jedino što sam kod ovih kultura primijetila da utječe na bolji urod jeste da im odgovaraju umjerenije temperature u ljeto. Ovo su biljke koje zemljište bogate dušikom.
Kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, brokula, prokelj) i kulture iz porodice pomoćnica (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan), te tikvenjače (razne vrste tikvi, tikvice, krastavac) su najgladnije povrtne kulture i trebaju dosta hranjivih tvari u toku razvoja.
Keleraba, rukola i rotkvica iako pripadaju porodici kupusnjača su kulture kod kojih nisam primijetila da su toliko zahtjevne za hranom. Pored njih, u srednje, odnosno umjereno zahtjevne biljke, spadaju još i špinat, razne vrste salata, blitva, cikla, te lukovičaste kulture (luk, vlasac) i korjenaste biljke (mrkva, peršin). Špinat je biljka koja obogaćuje zemljište dušikom.
Iz ove podjele možete vidjeti da biljke koje nisu zahtjevne prema hranjivim tvarima i one koje jesu dosta zahtjevne, ne pripadaju istim porodicama biljaka te vam to može biti ključna osnova kod plodoreda i to na način da na primjer, prve godine, na istom mjestu, uzgajate slabo zahtjevne biljke i one koje obogaćuju zemljište dušikom (mahuna), a sljedeće godine neke koje su zahtjevne za hranom (kupus). Isto tako, ove biljke možete uzgajati zajedno, jer kupusnjače i mahunarke su uglavnom kulture koje se slažu u uzgoju.
Svaki vrt je poseban mikrosustav i trebate ga urediti onako kako najboje odgovara tipu zemljišta, osunčanosti, vašim potrebama za određenim kulturama i dr.
Jedina kultura koja voli da se sadi na istom mjestu svake godine je rajčica i voli se malčirati vlastitim listovima, pa ukoliko skidate zaperke, obavezno njima obložite zemljište oko rajčice. Kod ovog uzgoja budite oprezni ukoliko je u tijeku sezone bilo dosta bolesti, jer plamenjača može prezimiti u zemljištu ukoliko zima nije bila dovoljno hladna.
Ono što morate znati jeste da je svaki vrt poseban mikrosustav i da ga trebate urediti onako kako najboje odgovara tipu zemljišta, osunčanosti, vašim potrebama za određenim kulturama, itd. Uvijek sijte i sadite što više kultura, jer na taj način sprečavate i bolesti i štetnike da vam sve unište.
Više različitih kultura, više cvijeća, začinskog i aromatičnog bilja, znači više pčela, više korisnih insekata i više ptica koje se hrane insektima koji vam prave štetu i puževima, a usput vam i malo pognoje vrt. Što nam je vrt raznovrsniji, to će u njoj biti više živog svijeta i lakše će se uspostaviti ravnoteža koji možete vidjeti u prirodnim ekosustavima.
Foto: pixabay.com, sesint
Tagovi
Autorica
