Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrće na udaru
  • 12.07.2021. 09:00

Hrvatski povrćari na udaru suše, uvoza i zabrane pesticida, a ni od navodnjavanja ništa?

Primjerice, grah je golema suša zahvatila u vrijeme cvjetanja, a domaće tržište povrćem trenutno je zasićeno pa su i cijene krastavaca, paprike ili tikvica, niske, kaže Vjekoslav Budanec, prvi čovjek Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP).

Foto: Depositphotos/Akisel
  • 671
  • 56
  • 0

U vremenima kada klimatske neprilike sve više diktiraju bavljenje poljoprivredom, posebno povrćarstvom, koje ima sve manje prostora za uporabu pesticida, sustavi navodnjavanja pokazuju se kao jedino rješenje za sve oni koji se bave ovom granom gospodarstva i od nje žive. No, hrvatska poljoprivreda ima samo 2,5 posto navodnjavanih obradivih površina, iako se prema vodenom potencijalu brojnih rijeka i jezera, nalazi među pet vodećih europskih zemalja.

"Već je mjesec dana bez kiše, a nijedna vrsta povrća ne podnosi visoke temperature. Dakle, priroda i aktualne klimatske promjene nas uče da moramo biti spremni za nove uvjete poslovanja, ali i kako imati bolje prinose u sve težim uvjetima privređivanja u našoj tvornici pod otvorenim nebom", kaže nam predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP) Vjekoslav Budanec, kojeg smo zatekli u polju, jer je sezona povrća u punom jeku.

Zabrana insekticida ide u prilog Zelenog plana

Prema njegovim riječima, pravi razmjeri ove prirodne katastrofe, što je drugi veliki udarac domaćim proizvođačima povrća u samo godinu i pol dana, koji su imali velikih problema i zbog otežanog poslovanja u pandemiji Covida-19, vidjet će se kada počne berba. Primjerice, grah je golema suša, a koja se učestalo ponavlja već nekoliko godina, zahvatila u vrijeme njegova cvjetanja. K tome, tržište koje 50 posto čini domaća proizvodnja, trenutno je zasićeno pa su i cijene krastavaca, paprike ili tikvica, niske, kaže on.

S druge strane, i sve veća zabrana čitave lepeze pesticida u zaštiti bilja, u prvom redu insekticida zbog zaštite pčelinjih zajednica, stvara dodatne probleme domaćim uzgajivačima. "Štetnika ima puno, a snalazimo se kako znamo i umijemo jer je komplicirano sadašnje stanje prilagodbe, odnosno prijelazno dvogodišnje razdoblje na novi Zeleni plan EU-a, koji stupa na snagu 2023. godine, a koji je svakako budućnost europske poljoprivrede, pa tako i proizvodnje povrća", ističe Budanec.

Sustavno navodnjavanje tek na nekoliko lokacija 

Na naš upit kako prozvođači povrća stoje što se tiče navodnjavanja, kaže da ono postoji na samo nekoliko lokacija u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, a da se ostali snalaze natapanjem iz arteških bunara ili ribnjaka. "No, nema sustavnog navodnjavanja kod nas, posebno krumpira, iako se u Italiji ili Mađarskoj, već navodnjavaju i ratarske kulture", upozorava on.    

Uzgajivači povrća susreću se i s prevelikim uvozom, kaže Budanec (Foto: M. Petković)

Ipak, Virovitičko-podravska županija je do sada izgradila tri lokalna sustava, Kapinci-Vaška, Đolta i Novi Gradac-Detkovac. Trenutno ima oko 3.000 hektara navodnjavanih površina za koje su dobili u stopostotnom iznosu europska sredstva, a zasigurno će doprinijeti većim prinosima naših poljoprivrednicima, ali i stopiranju katastrofalnih šteta od suša na ovom području, kada se radi o godini s manje padalina.

Uz postojeća tri sustava, kao i Kapinci-Vaška II, kojim će se natapati dodanih 568 hektara, tu su još tri nova sustava navodnjavanja, Čađavica, Zdenci i Čačinci-Crnac koji će se rasprostirati na ukupno 6.200 hektara. Kada sve zbrojimo, samo na području Virovitičko-podravske županije bit će uskoro 9.700 hektara navodnjavanih, odnosno natapanih površina.   

Uzgajivači se ne mogu preko noći okrenuti eko proizvodnji

Na mogućnost okretanja proizvođača povrća većoj eko proizvodnji, kaže da se hrvatski proizvođači povrća na domaćem tržištu, koje je zatrpano robom iz uvoza i u sezoni kada našeg, kao što je zelena salata, ima dovoljno. Dakle, susreću se s problemom niske kupovne moći domaćih potrošača, jer je riječ o skupljim eko proizvodima, te drži da oni ne mogu iz više razloga "preko noći" prijeći na zahtjevniju ekološku poljoprivredu, gdje su povrćari, uz rijetke iznimke, ionako najmanje zastupljeni.

Naime, riječ je o svega oko 400 ha eko površina pod povrćem, a sami eko uzgajivači, čiji broj je pao ispod 6.000 u koronakrizi, uz mali krug odanih kupaca se susreću s velikim nepovjerenjem domaćih potrošača. Posebno kada je riječ o njihovoj prodaji na gradskim tržnicama, pa su mahom osuđeni na njegov izvoz ili prodaju u trgovinama zdrave hrane i specijaliziranim online kanalima. "No, to onda znači i ulazak u tzv. porezne škare, odnosno kontrolirani promet robe što opet zahtijeva dodatne troškove, odnosno prepuštanje dijela male zarade na eko povrću", zaključuje Budanec.


Tagovi

Povrće Uzgoj povrća Suša Zajednica udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec Pesticidi


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]