Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojidba povrća
  • 11.02.2023. 16:30

Gnojidba povrćarskih kultura stajskim gnojivom

U povrćarskoj je proizvodnji poželjno koristiti organska gnojiva među kojima stajsko ima najznačajniju ulogu

Foto: Martina Pavlović
  • 1.690
  • 136
  • 0

Stajsko gnojivo povrćarske kulture zahtijevaju različito. Prvoj grupi pripadaju one direktno gnojene prilikom osnovne obrade zemljišta. Drugoj one koje iskorištavaju stajnjak  kroz prethodni usjev. Treća grupa ne reagira dobro na ovu gnojidbu te se izostavlja.

Značaj dušika

Inače, sadrži i dušik koji biljkama stoji na raspolaganju. Da se iz stajnjaka ne bi izgubio volatizacijom (isparavanjem), potrebno je odmah po raznošenju na površini zemljišta koje se gnoji, zaorati isti. Nikako se ne smije razvoziti i rasipati u gomile i čekati njegovo zaoravanje, što je najveća greška. U protivnom gubici su veliki. 

Do praktično 100 posto ovisno od vremena koji prođe od iznošenja gnojiva do njegovog zaoravanja.

Smatra se da bi u tlu bilo potrebno 0,10 - 0,20 posto ukupnog dušika, a postatak se dobiva kada se postotak humusa podijeli brojem 20. Pri pH vrijednosti zemljišta 4,0 - 5,5, postotka humusa dva do četiri posto i utvrđenog ukupnog dušika 0,1 - 0,2 posto, tlu bi trebalo vratiti prilikom normiranja gnojiva 90 - 100 odsto N.

Pri pH vrijednosti zemljišta u nKCL 5,6 - 8,0 vratiti 80 - 90 posto od iznesenog dušika, dok pri pH 5,6 - 8,0 i sadržaju do dva posto humusa vratiti 100 posto N od iznošenja.

U povrćarskoj proizvodnji sadržaj dušika 0,1 - 0,2 posto predstavlja dobru opskrbljenost tla ovim elementom. Ukoliko ima više od 0,2 posto, odlično je opskrbljeno, ali to ovisi i od potreba pojedinih kultura za ovim elementom.

Podjela tla prema sadržaju humusa: < 2 % slabo humusna, 3 - 5 % dovoljno humusna, 5 - 10 % humusna i 15 - 30 % prehumusna. Veliki je problem što naša zemljišta uglavnom sadrže kiseli humus, a ne blagi, što se djelomično može popraviti kalcizacijom tla.

Iskoristivost stajnjaka

Stajnjak se iskorištava u tlu tri godine (prve 50 posto, druge 30 i treće 20 posto), mada pojedini autori navode da se i četvrte godine iskorištava. Prosječan kemijski sastav u pogledu sadržaja NPK hraniva i organske tvari mu je sljedeći: N = 0,5 posto, P2O5 = 0,25, K2O = 0,6, dok Ca2+ 0,54 i Mg2+ 0,18 posto, organske tvari = 20 posto. Prilikom određivanja normi NPK hraniva za gnojidbu treba uzeti u obzir i količinu stajnjaka koja se unosi u zemljište, a prema prosječnom sadržaju hraniva u njemu.

Najčešći je goveđi stajnjak (foto: J. Kuzmić)

Potrebno je koristiti poluzagorjeli i zagorjeli stajnjak - kao najbolje rješenje. Poluzagorjeli se može koristiti za osnovnu gnojidbu u jesen s oranjem, za kulture koje se sade u proljeće. Ukoliko se unosi neposredno prije sjetve ili sadnje treba koristiti dobro zagorjeli.

Na srednje teškom zemljištu goveđe stajsko gnojivo se iskorištava četiri godine i to:

  • I godine 50 %;
  • II godine 35 %;
  • III godine 10 % i
  • IV godine 5 %.

Ovi postotci iskorištavanja neophodni su prilikom izračuna ukupnih količina gnojiva. Uzima se u obzir količina po hektaru, njegovo iskorištavanje po godinama u osnovnim hranjivim tvarima NPK i njihovo oduzimanje od količine hraniva za dani prinos.

Nakon toga, uzima se u obzir mineralizacijska sposobnost tla, odnosno mineralizacija žetvenih ostataka, kojom prilikom se u prosjeku mineralizira druga organska i žetvena tvar u prosjeku 30 - 50 kg dušika (N), te količinu potrebnog dušika umanjiti za još 40 kg.


Tagovi

NPK Stajnjak Iskoristivost stanjaka Humus Gnojidba povrća Dušik Stajsko gnojivo


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jeste li uočili kampanju?