Baranjka slatka pokusno je uzgojena sorta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek dobivena iz sačuvanog sjemena. Riječ je, kaže izv.prof.dr.sc. Tomislav Vinković, o nacionalnom dobru.
Iako autohtone baranjske paprike nema na sortnoj listi RH, postoje one koje su u našim krajevima prisutne više desetaka godina. Poprimile su svojstva koja ih razlikuju od sorti iz kojih su potekle te ih zbog toga nazivamo udomaćene.
Jedna od takvih je i "Baranjka slatka", pokusno uzgojena sorta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek dobivena iz sačuvanog sjemena koje su ostavljale prethodne generacije.
Prema riječima izv.prof.dr.sc. Tomislava Vinkovića, profesora na Zavodu za bilinogojstvo spomenutog fakulteta, riječ je o sorti koja je prisutna dugi niz godina kod pojedinih poljoprivrednika. "Mi smo ju otkrili prikupljačkim ekspedicijama te ju umnožavali na pokušalištu našeg Fakulteta u svrhu očuvanja i opisivanja te podizanja u CPGRD bazu (Croatian Plant Genetic Resources Database, nap.a.), a sve u sklopu nacionalnog, ali i europskog programa očuvanja biljnih i genetskih izvora", pojašnjava profesor Vinković.
Napominje i to da Baranjka nije intelektualno vlasništvo niti fakulteta, ali ni bilo koje druge institucije već se radi o nacionalnom dobru.
Iako je morfološki jednaka kao i ostali mađarski hibridi, ono što ju razlikuje je upečatljiv okus i miris.
"Ne ostavlja gorkast okus koji zna kod ostalih paprika popratiti slatkoću. Ona je po tom pitanju malo superiornija“, ističe.
Njezino genetsko podrijetlo, kaže profesor, nisu radili. To bi bila druga stepenica cijelog procesa gdje se izvode različiti markeri kako bi se vidjelo koliko je ona srodna mađarskim sortama.
"Kada govorimo o tome koliko se ona podudara s mađarskim sortama, kod nje smo uočili određene specifičnosti. Morfološki su skoro sve jednake, ali imaju svoje mikrospecifičnosti. U svakom slučaju, ona je udomaćena ovdje i prisutna je dugi niz godina u kojima su generacije ostavljale njezino sjeme i uzgajale ga. Zato kažemo da je ona naša, udomaćena“, pojašnjava.
Svakako, dodaje, trebamo imati na umu da paprika nije ni mađarska, ni hrvatska nego potiče iz Južne Amerike.
A kada je riječ o agroekološkim uvjetima, profesor ističe kako je prilagodljiva, ali naravno kao i ostale sorte začinske paprike, termofilna je biljka te ne podnosi temperature ispod 0°C kada staje s rastom i razvojem. Prema tome, napominje, jako je važno prilagoditi termin sadnje, a na otvoreno polje može doći početkom svibnja, eventualno ako vrijeme to dopusti krajem travnja.
Sjetva se ove paprike radi iz presadnica, iz kontejnera ili lijeha.
"Kada govorimo o proizvodnji u kontejnerima, ona je nešto sigurnija, možda jednostavnija u smislu kasnijeg presađivanja i primitaka tih biljaka na samom polju zato što ćete ju posaditi s masom supstrata. Dok, ako ju uzgajate u lijehama, tada čupkate biljke i tada dolazi do gubitaka, prorijeđivanja u sklopu", objašnjava.
Ipak, dodaje, dosta proizvođača koje on poznaje sije ju u lijehe. "To nije loše, ali kada imate sortno i svoje sjeme. To vas onda ne košta ništa pa možete riskirati da neke biljke žrtvujete i ne iskoristite, nego izaberete one najbolje“, ističe.
Presadnice je, savjetuje, možda najzgodnije proizvesti u bazenu, tzv. plutajućoj proizvodnji. Naime, iskopa se vrlo plitak bazen ili se on napravi od dasaka. Preko njega se presvuče folija te se natoči voda.
"Bilo bi poželjno da je stup oko 20 centimetara visine i da se starter gnojiva, tzv. dvadesetica ili zeleni kristalon dodaju u onom omjeru koliko je po litri preporučeno. Tada ste mirni do kraja faze proizvodnje presadnica, pogotovo ako dodatno malo prozračujete bazen“.
Što se tiče gnojidbe, Vinković objašnjava kako je ona ista kao i kod ostalih začinskih paprika.
Napominje, prije svake proizvodnje, ne samo paprike nego svih poljoprivrednih kultura potrebno je napraviti analizu tla prema čemu se onda određuje koliko i čega treba unijeti.
"Iako prema podjeli spada u krupnoplodne, ova paprika sitnijeg je ploda pa je shodno tome zahtjev za gnojidbom nešto manji. Na prvom su mjestu potrebe za kalijem, a poslije i za dušikom te fosforom", objašnjava.
Kao i sve ostale, kaliofilna je biljka i troši najviše ovog elementa tijekom svoje vegetacije. Sugovornik napominje kako na području Baranje tla nisu siromašna ovim elementom. "Dapače, bogata su što zbog intenzivne ratarske proizvodnje, ali i zbog čestog dodavanja suviška bez znanja kakva je prava rezerva u tlu. Dušik bi uvijek trebao ići u prihranu dok se za sustav za navodnjavanje preporučuje kapanje u kombinaciji s istovremenom fertilizacijom“, kaže.
Također, ono što su uočili kod sjemena je i da daje jako dobre prinose i veću količinu osušene mase nakon obrade što su, navodi Vinković, potvrdili i baranjski uzgajivači. Među njima je i OPG Šimuga koji ju proizvode već šestu godinu, a prinosi su, tvrde, ravni mađarskim hibridima. Tako su u 2019. godini dobili 1.200 kilograma začina po hektaru.
"I kad pogledate da je cijena za kilogram oko 120, ma recimo i 100 kuna, a vi imate 1.200 kilograma, dobijete jako lijep iznos", komentira profesor dodajući kako je ovaj OPG prodaju radio s kućnog praga.
Također, ne kupuju sjeme već imaju svoje svake godine. "Naravno, mora se paziti na kombinaciju s ostalim paprikama da ne budu preblizu da ne bi došlo do spontanog križanja. Iako je ona samooplodna biljka, to se može dogoditi“, upozorava.
A koliko je začin kvalitetan, pokazuje i činjenica da ju Šimuge šalju redovito u Beč, a tražena je i u Njemačkoj, Švicarskoj i u Nordijskim zemljama.
"Mi smo tu specifični i taj se začin sve više traži. Naše zemlja, odnosno baranjsko područje ima jako dobru priliku za proizvodnju i nastup na tržište, pogotovo ako u budućnosti želite brendirati proizvode i dobiti oznake izvornosti. Onda je jako dobro da je i paprika domaća“, naglašava.
Poljoprivrednici koji žele kupiti sjeme, za prvu se ruku mogu obratiti Fakultetu, a ako ga oni nemaju dovoljno, uputit će ih na proizvođača koji ga ima.
"Sjeme će imati svoju cijenu jer dorada i sam posao nisu besplatni, ali svakako će biti niža nego što je to kod hibrida paprike. Ono što je plus je što ga više ne morate kupiti druge godine jer imate svoje", zaključuje Vinković.
Tagovi
Autorica
