Damir Mesarić: Nestašice krumpira će biti, ali za cijenu u trgovini ne krivite proizvođače

Iako će urod ove godine biti čak 70 posto manji nego lani, nestašica krumpira ipak neće biti tako dramatična, smatra Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira i jedan od najvećih proizvođača te povrtnice. Međutim, u razgovoru za Agroklub, ovaj poljoprivrednik iz Belice, ističe kako su sada na površinu isplivali svi problemi i nepravilnosti na koje već godinama upozoravaju.

Kako nam je rekao, ova je godina bila iznimno nepogodna za ovu proizvodnju zbog velike suše. Visoke temperature naprosto su zaustavile rast krumpira. On je planinska biljka i na temperaturi zraka višoj od 28 stupnjeva prestaje tuberizacija, gomolj prestaje rasti. Lipanj je bio izuzetno sušan, palo je samo pet litara kiše, a imali smo i toplinske udare, kada je temperatura na poljima dosezala i 50 stupnjeva Celzijusovih. Takve (ne)prilike su se nastavile i u srpnju pa on naprosto nije mogao izdržati takve uvjete.

Hoćemo li ove godine imati dovoljne količine krumpira?

Prinosi su ove godine od 12 do 15 tona po hektaru, što je u odnosu na lanjsku godinu, kada smo u prosjeku po hektaru imali 45 tona, pad od 70 posto. Ukoliko bi ove godine trošili isključivo domaći, sav ovogodišnji urod potrošili bi već do kraja godine. Problem je još složeniji, jer je ove godine cijela Europa imala problema s urodom. Od Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Poljske, urod je zbog suše i vrućina značajno smanjen, a na zapadu Europe, u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji, također bitno manji zbog obilnih kiša koje su tamo padale tijekom ljeta, pa njihovi proizvođači imaju velikih problema s gnjiloćom.

Rješenje nije ni uvoz iz Egipta, jer taj krumpir na naše tržište može stići tek na proljeće. Dakle, sigurno ćemo imati problem nedostatka, ali nestašica ipak neće biti tako dramatična. Naši proizvođači će plasirati količine koje su proizveli, nešto će se ipak uvesti, a sigurno će biti i smanjena njegova potrošnja. To će sigurno utjecati i na njegovu višu cijenu.

Na kupcima se nastoji debelo zaraditi

Koliko će poskupjeti krumpir, hoće li poskupljenje biti dramatično?

Proizvođači će morati podići cijenu, jer su ove godine značajno povećani i troškovi proizvodnje, no to povećanje neće biti dramatično. Cijena onoga u rinfuzi kod proizvođača je sada od 2 do 2,20 kuna. Dakle, mi s cijenom u trgovinama nemamo ništa. Ako je ona sedam kuna za kilogram doista nije problem proizvođača. Kupci moraju biti svjesni da netko drugi nastoji iskoristiti ovu situaciju i na njima debelo zaraditi. Realna cijena u normalnoj godini se kreće od 1,30 do 1,50 kuna. Dakle, ovo povećanje i nije tako veliko, iako će krumpir sigurno još poskupiti kada se spremi u skladišta, jer i ona koštaju.

Na trgovcima je da vide tko toliko podiže cijene u maloprodaji. Kao predsjednik Udruge proizvođača krumpira godinama se borim protiv nepoštenih trgovačkih praksi, dizanja cijena, prikrivanja porijekla poljoprivrednih proizvoda, a sada su svi problemi i nepravilnosti na koje godinama upozoravamo kao proizvođači isplivali na površinu. Ove će godine najviše problema imati trgovci koji su se oslanjali na uvoz.

I dalje ćemo plaćati danak klimatskim promjenama

Je li rješenje u budućnosti navodnjavanje polja krumpira?

Navodnjavanje je naravno, dobro, ali ukoliko ćemo i u budućnosti imati takve vremenske uvjete i ekstremno visoke temperature, navodnjavanje neće riješiti problem. Krumpir jednostavno ne trpi tako visoke temperature. To biljka ne može izdržati i sigurno ćemo i u budućnosti imati velikih problema s proizvedenim količinama, a u nekim krajevima će se morati i potpuno odustati od te kulture. Nažalost, plaćamo danak klimatskim promjenama.

Možda će u nešto boljoj poziciji biti povrtlari, koji sve više proizvode u plastenicima, u kojima možete stvoriti kontrolirane uvjete uzgoja. No, mi koji proizvodimo pod vedrim nebom imat ćemo nažalost, puno problema i u budućnosti. To se primjerice, odnosi i na proizvođače kupusa i drugih kultura koje se uzgajaju na otvorenom, čak i ako ćemo navodnjavati površine za uzgoj.

Proizvođači su lani bili u problemima zbog zabrane korištenja klorprofama. Hoće li i ove godine biti problema sa skladištenjem?

Tuberit se ne smije koristiti već drugu godinu, tako da su svi proizvođači koji su htjeli, zahvaljujući natječaju Ministarstva poljoprivrede, mogli izgraditi skladišta. Svi veći proizvođači su manje-više uspjeli na taj način riješiti problem, tako da će se ovogodišnje količine moći adekvatno čuvati u tim skladištima. Ministarstvo je s tim natječajem zapravo spasilo domaću proizvodnju krumpira. Doduše, još uvijek nemamo dovoljno skladišnog prostora, no za godinu ili dvije ćemo imati. To će sigurno promijeniti i uvjete na tržištu.

Svi koji su uspjeli izgraditi skladišta su realni proizvođači, koje će i trgovački lanci više uvažavati, s njima sklapati ugovore, kako bi osigurali dovoljne količine za prodaju. Tada bi i cijena trebala biti realna, bez velikih oscilacija. Očekujem, dakle, da će u skoroj budućnosti na tržištu krumpira u našoj zemlji ipak biti više reda.