Dalibor Drozdek: Kako uzgojiti gliste te čime ih i koliko često hraniti

U malom mjestu Živike u općini Oriovac smjestio se OPG Drozdek poznat po proizvodnji kalifornijskih glista i Dendrobena veneta, kao i kvalitetnom glistalu, organskom gnojivu, kojeg prodaju diljem Hrvatske.

S proizvodnje povrća, otkriva Dalibor Drozdek, prebacili su se kada su shvatili koliko je glistal tražen, jer se koristi u sjetvi i prihrani povrtnih kultura, vinove loze, maslina, ukrasnog bilja i cvijeća. Krenuli su s uzgojem radi vlastitih potreba, a danas imaju oko 3,5 milijuna ovih kolutićavaca koje uzgajaju na površini od 90 metara kvadratnih.

U plasteniku gliste umjesto povrća

Kaže i da je ideja došla sasvim slučajno. Držao je zečeve i imao problem s viškom stajnjaka, pa se obratio kolegi koji ih je uzgajao. Kupio je kantu glista, a danas ima vlastitu proizvodnju. Imanje na kojem ih uzgaja kupio je 2006. godine, a 2015. otvorio OPG, u početku, kako je rekao, za uzgoj povrća kojemu je bio namijenjen i plastenik od 200 kvadratnih metara u kojem sada drži - gliste. Glistal i njegove izvedenice – u granulama i tekući, uvijek prvo isprobava u vlastitom vrtu.

"Rezultati su fenomenalni i povrće jako lijepo raste. Prvo ga testiramo na svom povrću, a onda prodajemo kupcima", kaže ovaj mladi poljoprivrednik.

Prodaje i same gliste, kako za proizvodnju humusa, tako i za ribolov u malim kutijicama. Jedno leglo u prosjeku ima oko 50 tisuća odraslih, a u njemu su i mlade te kukoni, odnosno jajašca.

Kako uzgojiti ove kolutićavce?

Stavite ih na podlogu i nakon tjedan do dva, kad je nasele, krenu s njezinom preradom. Potom se dodaje hrana odnosno kada glista dođe do vrha doda se na pet do deset centimetara, kompostirana biomasa ili stajnjak. Drozdekovi koriste onu od konja i kompostiraju biljne ostatke poput starog sijena, slame i slično.

Zasad sve rade ručno, a objasnili su kako i koliko često ih hrane. Ovisno o veličini legla i masi kojom se hrane, to iznosi pet do šest dana ili tjedan, a ako sporije jedu onda im daje svakih 15 do 20 dana. Od hrane koju dobije, glista gotovo polovicu izbacuje u obliku malih kuglica – glistala, koji sadržava dvostruko više organske tvari od stajskog gnoja.

"Oko njih ima puno posla, no imaju smirujući učinak i brzo daju vidljive rezultate", kaže Dalibor.

Za vlastite potrebe dovoljno je kupiti mini leglo i staviti ga u prostor jednog kvadratnog metra, objašnjava. Tijekom cijele godine one prerađuju kuhinjski otpad, među kojim jako vole talog kave i po potrebi se dohranjuju. Potom se na proljeće makne gornji sloj, izvadi sloj ispod i dohrani vrt, a gliste se vrati na isto mjesto gdje ponovo počinje ciklus. One probavljaju štetne gljivice i bakterije, a svojom preradom tla ga prozračuju i neutraliziraju PH vrijednost.

S glistalom ne možete pretjerati

Lani su napravili pokus kako bi dokazali da se s ovim gnojivom ne može pretjerati i da glista ne može pojesti korijen biljke. Sadili su krastavce u vreće u koje je stavljen glistal i same gliste, a prinos je bio jako dobar, kao i na paprici. "Pri sadnji rajčice ili paprike dovoljno je šaka glistala u kućicu i to je to", kaže Dalibor.

Ovaj poljoprivrednik uzgoj želi proširiti na 140 metara kvadratnih, kako bi živio od prodaje, ali i naučio svoje sinove ekologiji i suživotu s prirodom. Zato supruga Jelena i on ne propituju svoju odluku da zasnuju obitelj u selu od svega dvjestotinjak stanovnika, a ponosan je i na činjenicu da je sve postigao sam, bez pomoći fondova.

Pogledajte više u našem videoprilogu: