Nakon što su roditelji imali loša iskustva u mljekarstvu, Dalibor Dijanović se, kao treća generacija poljoprivrednika u obitelji, okrenuo povrtlarstvu. U mjestu Lalići kod Bjelovara, započeo je s uzgojem povrća u svom vrtu, za samo pet godina proširio je OPG te danas povrće uzgaja na četiri hektara, ima tri plastenika, a uskoro planira i izgradnju još nekoliko novih plastenika.
"Moji roditelji su se, osamdesetih godina, dok se ja još nisam niti rodio, počeli baviti proizvodnjom mlijeka. Imali su petnaestak muznih krava, no uvjeti za opstanak u mljekarstvu su, iz godine u godinu, postajali sve teži. Kap koja je prelila čašu bila je otkupna cijena mlijeka od samo 0,80 kuna. Taj mjesec, kada nam je mlijeko isplaćeno po tako preniskoj cijeni, pala je i konačna odluka da stavimo ključ u bravu svoje farme muznih krava", prisjeća se Dalibor Dijanović koji je, nakon lošeg obiteljskog iskustva u mljekarstvu, odlučio okrenuti novu stranicu te se okušati u uzgoju povrća.
"Krenuo sam doslovno od svog vrta u kom smo, na samo pola jutra zemlje, uzgajali sve i svašta. Iako smo imali od svega po malo, kvaliteta našeg povrća bila je pravi magnet, najprije za naše prijatelje i susjede, a kako se dobar glas daleko čuje, naši su proizvodi ubrzo počeli privlačiti i kupce iz okolnih mjesta. U skladu s tim povećanim potrebama za našim povrćem, počeli smo rasti i razvijati se", priča Dalibor koji je od početnih pola jutra, koliko su imali prije samo pet godina, danas uzgoj povrća proširili na oko sedam jutara, odnosno četiri hektara zemlje.
Kvaliteta našeg povrća bila je pravi magnet, najprije za naše prijatelje i susjede, a kako se dobar glas daleko čuje, naši su proizvodi ubrzo počeli privlačiti i kupce iz okolnih mjesta.
"Najveća površina je pod grahom, a ostatak je pod paprikom, uglavnom je to rog paprika za ajvar te paradajzerica i babura. Uz to, imamo i proizvodnju luka, salate i graška, a za jesensku berbu sadimo varaždinsko zelje, karfiol i kelj. Plan nam je proizvodnju proširiti i na lubenice, krumpir te povećati površinu pod varaždinskom zeljem. Kupusnjače smo sadili ove jeseni kako bi u prodaju došle ranije, kada su tržišne cijene veće“, kaže nam 35-godišnji Dalibor, vlasnik OPG-a Mrki.
Iz svog dosadašnjeg iskustva, naučio je, poručuje, da, kao vlasnik OPG-a, mora ne samo konstantno osluškivati puls i potrebe tržišta, nego i pomno pratiti kada je pravi tajming za plasman proizvoda na tržište po najboljim cijenama, kako bi uzgoj povrća bio isplativ.
OPG Mrki je danas izvor prihoda za čitavu obitelj Dijanović iz Lalića, a u sezoni povremeno zaposle i još jednog radnika. Da će vrijednih ruku na njihovom OPG-u uskoro trebati i više potvrđuju i planovi ove mlade obitelji.
"Do sada smo izgradili tri plastenika, čija je ukupna površina 330 četvornih metara. Preko zime u njima uzgajamo salatu i mladi luk, a uskoro planiramo izgraditi još tri plastenika u kojima ćemo uzgajati presadnice povrća, u prvom redu za vlastite potrebe, no višak ćemo također prodavati na tržnici. Osim klasičnih poticaja, nismo do sada koristili nikakve druge mjere, niti EU fondove. Nismo podigli niti jedan kredit, oslanjamo se isključivo na vlastite financijske mogućnosti, pa o njima ovisi i dinamika kojom ćemo realizirati naše planove. U ovom su poslu neminovna i stalna ulaganja u mehanizaciju. Do sada smo već kupili sadilicu povrća, kultivator, mali sjetvospremač, a za ovu sezonu planiramo uložiti i u polagač folije", nabraja Dalibor otkrivši kako u vlastiti traktor za sada još uvijek nisu investirali jer su procijenili da im je isplativije da ga u sezoni oranja iznajmime.
Nismo podigli niti jedan kredit, oslanjamo se isključivo na vlastite financijske mogućnosti, pa o njima ovisi i dinamika kojom ćemo realizirati naše planove.
Iako je uzgoj povrća sezonski posao, supružnici i u dijelu godine kada nemaju prihoda od prodaje, nemaju financijskih problema. "Trudimo se da tijekom sezone štedimo što je moguće više te pomno planiramo svaku investiciju, što se pokazalo dobrim receptom zahvaljujući kojem, i van sezone prodaje povrća, živimo dobro. Naš mali OPG je živi primjer da se od poljoprivrede može živjeti, ako se posao dobro isplanira i organizira te, ono najvažnije, ako se taj posao istinski voli", poručuju supružnici Dijanović iz okolice Bjelovara.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Sanja Rapaić
