Crveni luk u plasteniku - sadnja i zaštita

Prije početka same osnovne obrade na površinama gdje nisu bili plastenici poželjno je obaviti gnojidbu stajnjakom u količini od 30 do 40 tona po hektaru ili mineralnim gnojivima formulacije 1:1:1 ili 1:2:3 u količini od 600 do 800 kilograma po hektaru, što su uobičajene količine primjene. Količine primjene gnojiva najbolje je prilagoditi prethodno učinjenoj analizi zemljišta. Osnovna obrada se sastoji iz zaoravanja organskog ili mineralnog gnojiva. 

Stajnjak - najvažnije organsko gnojivo

Dodatna obrada ide odmah poslije osnovne tanjuranjem ili frezanjem. Dodatna obrade se obavlja dok ne postignemo mrvičasto – graškastu strukturu zemljišta veličine zemljišnih frakcija od 0,5 mm do 5 mm.

Luk se može saditi na više načina

Sadnja lukovice počinje počekom listopada i može trajati do kraja studenog ovisno želimo li ranu proizvodnju luka ili srednje ranu. Luk se može saditi na nekoliko načina:

Prvi način: sadnja u gredice/trake s međurednim razmakom od 10 do 12 cm i rednim razmakom od oko 5 cm. Time utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 3 do 4 kilograma.

Drugi način: sadnja u gredice/trake s međurednim razmakom od 10 do 12 cm i bez rednog razmaka. Kod ovog načina utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 6 do 7 kilograma. Ovo je ujedno i najzastupljeniji način sadnje.

Jesenska sadnja crvenog luka

Treći način: sadnja bez razmaka kako rednog tako i međurednog. U ovom sustavu sadnje utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 18 do 20 kilograma za gore navedenu kalibraciju. Sve navedene količine ovise od kalibracije sadnog materijala, tako da primjenjene količine mogu biti veće ili manje od navedenih iznosa.

Isto tako, sadnja luka u plasteniku može biti iz sjemena sijačicom za sitno sjeme. Međuredni razmak ostaje isti oko 10 centimetara, a redni od 3 do 4 cm. Gustoću sklopa treba prilagoditi tipu plastenika i postotku klijanja sjemena. Poslije sadnje slijedi navodnjavanje i zaštita zemljišnim herbicidom koji suzbija jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove. 

Navodnjavanje je uvijek bolje obaviti prije zaštite iz razloga što poslije navodnjavanja dolazi do razgradnje krupnijih frakcija zemljišta i stvara se bolja prijanjajuća podloga za herbicid koji djeluje na bazi filca i suzbija korove u fazi klijanja i nicanja.

Poslije sadnje luka iz sjemena slijedi tretiranje zemljišta herbicidom na bazi pendimetalina koji suzbija jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove u fazi klijanja i nicanja.

Zaštita luka u fazi do tri lista 

• Plemenjača luka i lisna pjegavost luka - fungicidi na bazi boksalida, piraklostrobina, klorotalonila i dr.
• Lukova muha - insekticidi na bazi dimetoata, bifentrina i dr.

Zaštita luka se obavlja u fazi od dva do tri razvijena lista gore navedenim fungicidima i insekticidima. Ova, prva zaštita, je vrlo bitna da bi dobili nezaraženu biljku koja može dati maksimalan potencijal rodnosti. 

Kod proizvodnje mladog luka najbitnije je da imamo nezaražen list, koji je zelene boje, čvrst i bez tragova plemenjače i pjegavosti. Isto tako, ako je biljka zaražena, njen konačni prinos je manji pa samim tim i cijena koštanja je veća, a naša dobit manja. Zato je preventivna zaštita i konstantno praćenje uvijek najbolji način suzbijanja zaraze. 

Isto tako, obavezno je i svakodnevno provjetravanje plastenika kojim se smanjuje vlažnost i temperatura u plasteniku. Povišena relativna vlažnost zraka i povišena temperatura su idealni uvjeti za razvoj patogena i bolesti. Trebamo uzeti u obzir temperature u samom plasteniku, a ne vanjske temperature i na osnovu toga odrediti trenutak primjene zaštite. 

Zašto je važno provjetravanje plastenika?

Početak životnog ciklusa patogena znatno prije počinje u zaštićenom prostoru nego na otvorenom, a razlog tome je upravo temperatura koje je uvijek viša u odnosu na vanjsku temperaturu. Ovisno od vremena sadnje, nicanje luka bi trebalo biti prije zimskih temperatura kao i sama zaštita. Ne preporučuje se zaštita na niskim temperaturama (temperature manje od 10 stupnjeva Celzijusovih).

Zaštita luka u fazi od tri do šest listova

• Plemenjača luka i lisna pjegavost luka - fungicidi na bazi boksalida, piraklostrobina, mankozeba, metalaksil-a, difenokonazol-a i dr.
• Lukova muha - insekticidi na bazi acetamiprida, dimetoata, tiametoksama, deltametrina i dr.
• Uskolisni i širokolisni korovi - herbicidi na bazi klopiralida, kletodima, oksifluorfena, fluroksipir -  meptila i dr.

Ovisno od proizvođača navedene aktivne tvari mogu se koristiti kao pojedinačne ili u kombinaciji. Navedena zaštita luka se primjenjuje u zaštićenom prostoru, a i na otvorenom polju. Bitno je da se zaštita luka radi po fazama razvoja kako ne bi imali zaraženu biljku. Isto tako, koncentracije i količine zaštitnih sredstava se prilagođavaju fazi razvoja biljke i preporukama proizvođača.

Autor: Živko Šašić, Savjetodavna RS