Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stare sorte
  • 18.07.2016. 09:00

Češnjak šarac - vrhunski luk s dalmatinskog krša

Supružnici Davor i Marina Rapić u Ljubitovici ponad Trogira uzgajaju češnjak šarac, slanutak, jari grah, leću, bob i grašak, a s češnjakom su predstavljali Hrvatsku na Terra Madre Balkan!

  • 12.325
  • 1.555
  • 0

U Ljubitovici nedaleko Trogira poznatoj i po najkvalitetnijem češnjaku u Hrvatskoj što potvrđuju i službena ispitivanja, živi radišna obitelj Davora Rapića, predsjednika istoimene Udruge proizvođača češnjaka "Šarac", koji najzdraviji bijeli luk uzgaja i na svojim poljima. Nema ih kaže mnogo, rascjepkana su ali bogata mnogim kulturama od jaroga graha (sekiraš), boba, slanutka do leće, češnjaka, graška i drugog što siju na tankom, sipkom dalmatinskom kršu.

Rame uz rame rade supruga Marina, Davorova majka Ana a prikladnog se posla nađe i za podmladak. Pored rada u brodogradilištu naš sugovornik svakoga dana odlazi i u polje gdje ovih dana posla ima oko glasovitog češnjaka šarca, koji do kupaca dolazi spleten u pletenice sa 25 ili 15 glavica luka po jednoj. Ove godine Rapići očekuju prinos od njih tristotinjak, od čega se kažu najbolje glave luka ostavljaju za sjeme.

Češnjak iz Ljubitovice ove godine je bio predstavnik Hrvatske, u Albaniji na Međunarodnoj manifestaciji "Terra Madre Balkan" u sklopu susreta Slow Food organizacije koja se održava svake dvije godine u nekoj od balkanskih zemalja.

Cijena pletenice češnjaka ovisi o veličini odnosno ujednačenosti glavica, pa je tako ona vrhunskog oblika oko 130 kuna a slijede ih pletenice po 80 i 60 kuna. Najbolji omjer blagodatnih tvari ljubitovačkog češnjaka Rapići objašnjavaju pogodnom klimom, tankom a ne debelom zemljom koju češnjak u pravilu ne voli kao ni čestu kišu. Sije se taj dalmatinski biser koncem listopada, ručno na suhu zemlju prije obogaćenu stajskim gnojem.

Češnjak se preko zime posipa pepelom

"Češnjak se preko zime posipa lugom odnosno pepelom baš kako su to nekad radili naši stari", kaže radišni Dalmatinac dodajući da se pepeo na njega posipa kada po prilici pusti tri lista. Činilo se to nekada a i danas zbog štetnika, ponajprije crne mušice koja napada sredinu biljke uništavajući je.

Naš sugovornik za svoj češnjak godišnje potroši do pet srednjih vreća pepela koji se skuplja preko zime, a ako je ona jača mušica je manje. Bijeli se luk ručno okopava a vadi koncem lipnja i u srpnju što u pravilu ovisi o vremenskim (ne)prilikama. Izvađeni se suši uglavnom u sjeni po suhozidima, a nikako na vlažnoj zemlji ili betonu. Hvatanje sunčevih zraka traje oko dva tjedna nakon čega se šarac plete u pletenice tzv. struke. Ljubitovački češnjak zbog mikroklime i uvjeta uzgoja ima dosta suhe tvari, jake je arome a (o)guljen uvelike lijepi prste.

Upravo je taj bijeli luk iz Ljubitovice ove godine bio predstavnik Hrvatske, u Albaniji na Međunarodnoj manifestaciji "Terra Madre Balkan" u sklopu susreta Slow Food organizacije koja se održava svake dvije godine u nekoj od balkanskih zemalja. Predstavljen je bio i slanutak (stare sorte), jari grah odnosno smokve a sve s ciljem održanja starih sorti biljaka koje su pred izumiranjem.

U rujnu se susreti sele u Torino, kaže naš sugovornik dodajući kako se potpora za takvu vrstu prezentacije dijelom iznjedrila od općine, Županije a nemalo Slow Food organizacije koja podršku daje isključivo ekološkoj i autohtonoj proizvodnji, koja podržava ručni rad i način obrade zemlje i uzgoja kako su to činili naši preci. Zaokruženi eko ciklus Rapići podupiru i kupnjom stajskog gnoja od ovaca i koza koji ih po vreći od 30 kg košta 12 kn a trebat će im ističu ove godine njih stotinjak.

Polja prepuštena majci prirodi

Polja su im izuzev gnojidbe, uglavnom prepuštena majci prirodi jer nemaju moderno navodnjavanje pa su se zato i odlučili za poljodjelske kulture koje ne trebaju puno vlage. Jedna je od njih slanutak, omiljena hrana zečevima ali i divljim svinjama koje se pogoste i krumpirom kojeg obitelj sije za svoje potrebe. Slanutak se doznajemo za koji dan vadi iz zemlje, ali ne prije dok ne završi prirodnu zriobu.

Rapići su kažu posijali i oko 15 kg jaroga graha od kojeg očekuju stotinjak kilograma uroda to više jer je zahvalna kultura koja ne voli kišu a i poludivlja je biljka koja nema značajnijih prirodnih štetnika. Prodaju ga 30 kn po kilogramu, sitnije je vrste a kada se obere valja ga (is)tući štapom kako bi se oslobodila zrna, nakon čega dvadesetak dana stoji u škrinji, na šok terapiji kako se ne bi pojavili žišci.

Polja su im izuzev gnojidbe, uglavnom prepuštena majci prirodi jer nemaju moderno navodnjavanje pa su se zato i odlučili za poljodjelske kulture koje ne trebaju puno vlage.

Zadovoljni su i sa bobom, zahvalnom biljkom koja zasijana u redove kao i slanutak i grašak, kada prezimi ne treba posebnu njegu već samo okopavanje i čupkanje trave. Ne treba ga saditi zbijeno zbog crne mušice kojoj je biljka tada primamljivija. Plodove sa svojih parcela u kršu Rapići prodaju ponajviše u Zagrebu u sklopu solidarnih grupa ili na sajmovima zdrave hrane gdje im kupci traže autohtone proizvode nemalo od starog sjemena.

Traženi suhi bob, leća i jari grah (sekiraš)

Bob im primjerice bolje prolazi kao suhi plod nego kada je svježi, a jako je dobra potražnja i za jarim grahom i zelenom lećom ponajprije u Zagrebu, Istri i Rijeci. Potonja je također nešto sitnija a cijena joj je 40 kuna za kilogram dok je slanutak 30. Rapići kažu da nemaju nikakvih poticaja od države nemalo i zbog neriješenih problema sa nerasparceliranom zemljom što je u Dalmaciji veliki problem. Njega u pravilu nema sa uzgojem leće koja se sije u 12 mjesecu (može i prije) a ako se posije prekasno i nema kiše, biljka ne može odgovarajuće stvarati mahunu koja tada puca i zrno joj ispada.

Svi se poslovi oko zasijanih kultura događaju u ljetnim mjesecima koji trebaju biti "pravovaljano i pravovremeno blagoslovljeni kišom" kako bi plodovi bili kvalitetni a urod bogat. Leće ove godine supružnici očekuju do 400 kila a slanutka, inače manje otporne biljke, nešto manje. Potonji je osjetljiv na plamenjaču koja ga preko noći može napasti i "učiniti da sav posivi". Velike rose donose pobolijevanja biljaka uključujući i slanutak koji, kada je pedalj visine Rapići polijevaju modrom galicom. Sadi se u veljači u redove poput krumpira a dobro je što slanutak dosta podnosi sušu.

Nije ga dobro sijati gusto (baca se iz ruke ispred sebe) a supružnici ga u pravilu na svojim poljima zasiju oko desetak kilograma. Najviše imaju polja s lećom, koju najviše i prodaju u Zagrebu u Sokiću mjestu gdje se okupljaju ljubitelji prirode, bilja(ka), zdravog života, uzgoja autohtonih vrsta i sl. Tamo razmjenjuju informacije, druže se uz dostavljenu robu, razmjenjuju iskustva uz predavanja i zanimljivo zaokružene posjete. Slično bude i u Pušleku, Maksimiru, Trešnji... Marketing ističu supružnici odvija im se po staroj "dobar glas daleko se čuje" odnosno telefonom, internetom i u vrijeme kada se rade liste u solidarnim grupama koje im osiguravaju prodaju robe.

Stare sorte rajčice, paprike, ljutike, salate, tikvica

Od poljoprivrede se može živjeti uz puno rada, ističu supružnici Rapić dodajući kako oni na zemlji još imaju i stare sorte rajčice, paprike, tikvica, salate, ljutike, blitve i drugog povrća ali i borovnica, trešnji, aronije odnosno smokve čije će delikatesne pripravke uključujući i suhe plodove ponuditi tržištu. Priprema se već i ukiseljena kapulica koju po starim recepturama spravljaju Davorova supruga Marina i njezina svekrva Ana.

Ovih dana Rapići kažu„ ne dižu glave od posla no ne žale se jer kasnije će uživati bogate plodove sa svoje ljetine. Onima koji bi se slijedeći njihov primjer prihvatili poljoprivrede, savjetuju da za ekonomsku isplativost posao počnu na najmanje 1,5 hektar zemlje.


Povezane biljne vrste

Češnjak

Češnjak

Sinonim: Bijeli luk | Engleski naziv: Garlic | Latinski naziv: Allium sativum L. ssp. vulgare Kuzn.

Smatra se da su češnjak prvi počeli uzgajati Egipćani te je odigrao važnu ulogu u njihovoj kulturi. Smatrali su ga svetom biljkom te se često pronalazio u grobnicama faraona. Zbog... Više [+]

Slanutak

Slanutak

Sinonim: čič, naut, slani grah, nohut, graj, leblebija | Engleski naziv: Chick-pea | Latinski naziv: Cicer arietinum L.

Slanutak je jednogodišnja zeljasta biljka. Korijen mu je vretenast i razgranat i dopire do 1 m dubine, a 40 – 50 % ukupne mase korijena nalazi se dublje od 20 cm tla, što mu... Više [+]

Leća

Leća

Sinonim: - | Engleski naziv: Lentil | Latinski naziv: Lens culinaris Medik. (sin. Lens esculenta Moench Erwum lens L.)

Leća se najviše uzgaja u Indiji. Lakše je probavljiva od graha, a vrijedna je namirnica s oko 25 % bjelančevina i do 60 % ugljikohidrata. Najbrže procvate pri dužini dana od 15 –... Više [+]

Bob

Bob

Sinonim: - | Engleski naziv: Broad bean | Latinski naziv: Vicia faba L. (partim)

Bob je jednogodišnja biljka razgranjena korijena te ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm. Cvjetovi su bijele boje sa crnim šarama, a nakon cvatnje razvijaju se... Više [+]

Tagovi

Davor Rapić Češnjak Šarac Ljubitovica Uzgoj Dalmacija Albanija Slow Food Slanutak Leća Jari Grah Bob Zagreb Istra Rijeka Stare Sorte Terra Madre Balkan


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.