Dvije gljivice izazivaju ovu opasnu bolest i mogu uništiti usjev. Kako možemo spriječiti pojavu infekcije i zaštititi salatu?
Bijela trulež salate je česta bolest koje se može javiti u plasteničkoj proizvodnji, ali i na onoj koja se uzgaja na otvorenom. Naročito je opasna kada se javi na sjemenskom usjevu.
Dvije su vrste gljivica koje ga izazivaju: Sclerotinia sclerotiorum i Sclerotinia minor. Prva se javlja na velikom broju biljnih vrsta i česta je u povrtnjacima ili parcelama gdje se uzgaja povrće. Druga se javlja samo na salati, radiču, karfiolu, paprici, bosiljku i mahunarkama. Njihovom razvoju pogoduje vlažno okruženje i niže temperature. Takvu situaciju imamo u plastenicima gdje nema zaštite od kapanja. Na otvorenom je oboljenje često kada je proljeće kišovito. Razvoju i širenju pogoduje odsustvo ili slaba ventilacija, odnosno provjetravanje. Lišće salate koje leži na mokroj zemlji će se lakše zaraziti.
Simptomi su gotovo identični. Obe gljivice izazivaju uvenuće listova. Zaraza se prvo primjećuje na onima koji leže na zemlji ili oko korijenovog vrata. Zaraženo tkivo mijenja boju, postaje smeđe i mekano. Zaraza se širi od vanjskih listova i zahvaća cijelu biljku koja propada. Glavice se lako odvajaju od korijena, a biljke imaju karakterističan miris truleži.
Na donjoj strani oboljelih formira se bjeličasta micelija, a kasnije su vidljive sklerocije koje gljiva formira. Gljivica Sclerotinia sclerotiorum ostvaruje infekciju i na vršnim listovima, jer vjetar raznosi njene spore.
U suzbijanju bolesti preventivne mjere su važne. Usjevu treba osigurati dobru ventilaciju i izloženost Suncu. U plastenicima spriječiti preveliku vlažnost koja je rezultat kapanja. Redovno uklanjajte korovske biljke, jer one povećavaju vlažnost i onemogućavaju brzo sušenje površine biljaka i zemljišta.
Salatu treba uzgajati na dobro dreniranom zemljištu ili uzdignutim gredicama. Malčirajte površinu kako bi spriječili polijeganje listova na vlažnu zemlji. Izbjegavate zalijevanje koje obilno natapa biljke.
Poštujte plodored. Na parcelama gdje se gljivice pojave sljedeće tri do četiri godine uzgajajte žitarice ili druge kulture koje ne mogu biti inficirane i koje će doprinijeti smanjenju njihove populacije.
Uklanjajte biljne ostatke, jer parazitna gljivica prezimljava u zaraženim ostacima. Plastenike je potrebno dezinficirati poslije iznošenja zaraženih biljaka.
Kod primjene fungicida odabrati preparate koji imaju kratku karencu. Oni se nanose u osnovu mladih biljaka, ali postoje i prirodni načini suzbijanja ove bolesti.
Proizvodnja salate u staklenicima i plastenicima - u tlu i supstratu
Dodavanje komposta smanjuje pojavu bolesti iz zemljišta. Preživljavanja ove gljivice se može spriječiti dodavanjem stajnjaka koji predstavlja mješavinu slame, konjskog urina i balege ili gnojiva od peradi koji pomiješamo sa sijenom od lucerne. Stajsko gnojivo mora biti zrelo i fermentirano. Od narodnih sredstava se koriste kombinacije bakrenog sulfata i sirutke. Otvor se priprema od pola žličice bakrovog sulfata, 1,5l sirutke i 3,5l vode. Poštujte karencu za bakrov sulfat.
Zemljište na kojem je bio zaražen usjev je potrebno preorati na dubinu od 25cm kako bi se smanjio potencijal uzročnika.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica