Batat iz presadnica - sadnja na otvorenom u svibnju

Proizvodnju presadnica batata treba započeti krajem zime. Izdanci na korijenu se pikiraju u male posude ili kontejnere i nakon razvoja i rasta mlade biljke se sredinom svibnja iznose na polje, a za vađenje spreman je za najmanje tri mjeseca od sadnje.

Kod nas poznat i kao slatki krumpir, vodi porijeklo iz Srednje i Južne Amerike. Ako se uzgaja u tropskim krajevima onda je višegodišnja biljka, a na područjima gdje su zime hladnije je jednogodišnja. U našim uvjetima, uzgoj započinje proizvodnjom rasada, a kada je u fazi pet do šest listova, odnosno visine 15 do 20 cm spreman je za presađivanje. Ne preporučuje se uzgoj u monokulturi, a na istu parcelu može se saditi nakon četiri godine.

Korijen batata može biti crvene, narančaste ili žute boje, po sastavu je sličan običnom krumpiru, ali sadrži više proteina i minerala, vitamina i vlakana. Bogat je ugljikohidratima, i sadrži vrlo malo šećera. Može se kuhati, pržiti, peći, a dio biljke koji koristimo je u stvari njegov zadebljali korijen. Jedna biljka može imati više od 15 takvih korijenova pojedinačne mase od 100 do 500 gr.

Naklijavanje i dobar rasad

Dok se krumpir razmnožava vegetativno - iz gomolja, za proizvodnju slatkog neophodni su mladi izdanci koji rastu iz samog korijena, odnosno za uspješan uzgoj potrebno je imati dobre presadnice, poput paprike i rajčice. Do onog kvalitetnog može se doći na nekoliko načina, ali se proizvođači najčešće odlučuju za pikiranje korijenovih izdanaka. Ovaj posao najbolje je započeti krajem zime kako bi početkom ili sredinom svibnja imali dobro razvijen rasad spreman za sadnju.

O ovoj proizvodnji razgovarali smo sa Milanom Imerovski koja se s obitelji bavi ovim uzgojem.

Kako nam je objasnila korijenje krajem veljače i početkom ožujka stavljaju u gajbice gdje naklijavaju. Za taj proces neophodno je da batat bude u adekvatnim uvjetima oko mjesec dana.

Batat iz doline Neretve: Željko Bjeliš odvažio se na, za ovaj kraj, neobičnu kulturu

Nakon pojave izdanaka na korijenu veličine od pet do 10 cm oni se pikiraju u kontejnere ili posude koje se koriste za ostalo povrće, s kvalitetnim supstratom koji svojim sastavom omogućava razvoj i ukorjenjivanje biljke. Tako se zapravo sadnice pripremaju za sadnju na otvorenom, najčešće polovicom svibnja.

"Mi ove godine imamo oko 6.000 biljaka, 2.000 ćemo zasaditi na našoj parceli, a ostatak prodati. Mlade biljke njegujemo tako što ih redovno zalijevamo i kontroliramo, temperatura u plasteniku je oko 20 stupnjeva tako da rasad dobro napreduje. Sredina svibnja je nabolji vremenski period za iznošenje mladih biljaka na polje", rekla je Imerovski objašnjavajući da ovo povrće presađuju ručno.

Čine to kada prođe opasnost od mrazeva kao i niskih temperatura zemljišta - što je temperatura viša, presadnice će se brže ukorjeniti, a vrlo je bitno da se biljke nakon ove radnje dobro zaliju. Razmak između redova trebao bi biti od 100 do 120 cm, razmak između biljaka je od 30 do 50 cm, a biljke se sade na dubini od šest do 10 cm.

Ne napada ga krumpirova zlatica

Neposredno nakon sadnje najintenzivnije se razvija korijenov sustav, a mjere njege svode se na redovno suzbijanje korova.

"Ručno uklanjamo korov, kopamo i plijevimo, a s obzirom da ga ne napada krumpirova zlatica nema potrebe za kemijskim tretmanom", kaže naša sugovornica. 

Za sazrijevanje je potrebno od 90 do 120 dana kada po biljci treba biti od dva do četiri kilograma slatkog krumpira, a to je najčešće krajem kolovoza i početkom rujna.