Batat iz doline Neretve: Željko Bjeliš odvažio se na, za ovaj kraj, neobičnu kulturu

Berba lubenica u dolini Neretve u punom je jeku, no na OPG-u Željka Bjeliša ovog mjeseca krenut će se i s vađenjem - batata. Neobičnu kulturu za opuzenski kraj, 2.000 sadnica, posadio je prošle godine "za probu".

Pokazalo se dobro pa je ove godine 5. svibnja krenuo u novu i na površini od jednog hektara, posadio dvadeset tisuća komada sadnica. Tri vrste narančastog batata, koji čini 80 posto zasađenog te ljubičasti i crveni koji je, objašnjava, unutra bijel. 

"Ljudi me jesu pitali što ti je to, zainteresirali se", kaže nam vlasnik gospodarstva, prvi koji je "slatki krumpir" donio u plodnu Dolinu. "Puno je pitanja, vidjet ćemo kakvi će biti prinosi, a važno je i reći da trgovački lanci ne vole kad je prevelik, najbolje je od 300 do 500 grama", pojašnjava nam pionir ove proizvodnje uz Neretvu koji je sadnice nabavio u Slavoniji. Točnije u Suhopolju kod Virovitice.

Unatoč visokim temperaturama usjev dobro izgleda 

Otkriva nam i da je prošle godine koja je za razliku od ove bila kišna, čekao s vađenjem gotovo do sredine kolovoza pa su gomolji bili malo veći/teži. "Najbolje je kad u kilogram idu tri komada", podcrtava i dodaje da će ga "provjeriti" oko 15. srpnja.

Zasad mu usjev dobro izgleda unatoč visokim temperaturama koje su ugrozile nasade mandarina kojima je ovo polje batata zapravo okruženo. 

Gredice na koje je postavio malč od crne folije imaju i sustav navodnjavanja kap po kap tako da je riječ o prilično velikom početnom ulaganju. Ne skriva da je uložio oko 80.000 kuna. 

"Možda malo i jesam ušao u rizik, ali potrudit ćemo se da bude uspješna proizvodnja", kaže nam Bjeliš koji drži da su promjene odnosno proširenja poljoprivredne proizvodnje na druge kulture poželjna. 

K tome, kaže, batat nije podložan bolestima i ne zahtijeva primjenu zaštitnih sredstava, a za razliku od primjerice, mandarina i lubenica koje treba prodati odmah nakon berbe, može se skladištiti i tako duže trajati. 

Dalmacija može biti ozbiljniji proizvođač batata 

Sa svoga polja očekuje urod od tridesetak tona. No, nije samo batat ono s čim je prvi krenuo u ovom kraju. Posadio je i butternut i hokaido tikve. Riječ je o pet tisuća komada, a očekivani urod mu je 20-ak tona.

Drži da proizvodnja batata može itekako dobro uspijevati i u Imotskom, Sinjskom te Konavoskom polju, a smatra i da bi, kada bi Dalmacija krenula u ozbiljniju proizvodnju ove kulture, poželjno bilo osnovati klaster što bi ujedno značilo i lakši plasman prema trgovačkim lancima. 

Podsjetimo, da je dolina Neretve itekako plodna i prestaje biti samo sinonim za vrhunske mandarine i lubenice, dokazuje i uspješan uzgoj jagoda.