Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prinos povrća
  • 27.01.2020. 14:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Aktuelni problemi u proizvodnji rasada i kako ih rešiti

Samo zdrav i jak rasad garantuje dobar prinos i kvalitet proizvedenog povrća. Greške u proizvodnji rasada se u toku vegetacije teško ili gotovo nikako ne mogu nadoknaditi.

Foto: Gordana Nastić
  • 1.150
  • 47
  • 0

Proizvodnja rasada je zasigurno jedan od najvažnijih poslova u povrtarstvu. Ovo tim pre, što samo zdrav i jak rasad garantuje dobar prinos i kvalitet proizvedenog povrća. Greške u proizvodnji rasada se u toku vegetacije teško ili gotovo nikako ne mogu nadoknaditi kasnije.

Kako sami da napravite jeftin plastenik?

Izbor hibrida presudan

Proizvodnja rasada prema rečima Dejana Mujakića, savetodavca za zaštitu bilja u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, počinje izborom odgovarajućeg hibrida povrća, pripremom supstrata za setvu i setvom. Otuda je u prostoriji za proizvodnju rasada neophodno obezbediti odgovarajuće uslove za nicanje biljaka. To se pre svega odnosi na optimalnu temperaturu i vlažnost.

"Koliko će biljaka iznići iz zasejanog semena zavisiće od klijavosti i uslova koji su stvoreni u plasteniku za njegovo nicanje. Odmah posle nicanja, mlade biljčice su često izložene napadu velikog broja štetnih insekata i prouzrokovača bolesti i zato ih je neophodno na pravi način zaštititi. Proizvođači tokom proizvodnje rasada veoma često prave velike greške kada je u pitanju zalivanje. Često i prekomerno zalivanje dovodi do pojave poleganja rasada i forsira razvoj plitkog korenovog sistema zbog kojeg će biljka stalno patiti i loše eksploatisati vodu," kaže Mujakić.

Pojavu poleganja rasada prouzrokuju patogene gljivice iz rodova Rhizoctonia spp., Pythium spp., Phytophthora spp., Fusaryum spp. koje se nalaze u površinskom sloju zemljišta i intenzivno se razvijaju baš u ovakvim vlažnim uslovima. Jedna od fitopatogenih gljiva koja prouzrokuje poleganje rasada u najvećem broju slučaja je Pythium spp. U našim klimatskim uslovima Pythium spp., nanosi manje štete na starijim biljkama ali je zato glavni uzročnik poleganja rasada gde dolazi do poleganja i tzv. topljenja lej rasada.

Dejan Mujakić, savetodavac za zaštitu bilja u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi

Mlade biljke osetljive na toksine

Simptomi se ispoljavaju u zavisnosti od starosti inficirane biljke. Kod mladih biljaka čije je tkivo vrlo osetljivo na toksine ove gljive, simptomi se javljaju u vidu vodenastih pega. One se brzo povećavaju, zaražene ćelije umiru i cela biljka zahvaćena bolešću propada ubrzo posle nicanja.

"Do infekcije izniklih biljaka najčešće dolazi preko korena ili preko podzemnog dela stabla. Zahvaćeni deo stabla je tanji od zdravog dela što dovodi do slabljenja mehaničke moći i biljčica ubrzo poleže. U zavisnosti od faze razvoja bolesti na obolelim delovima biljčice se mogu uočiti jače ili slabije izražena siva buđasta prevlaka. Polegnute biljke brzo uginu, a pri jačoj vlažnosti i višoj temperaturi istrunu, pa otud i naziv topljenje lej rasada," podvlači Mujakić.

Stručnjaci vranjske Poljoprivredno savetodavne i stručne službe podsećaju povrtare da se Pythium spp. održava u zemljištu u obliku oospora koje svoju vitalnost zadržavaju i do osam godina. Klijanje oospora je stimulisano u uslovima visoke vlažnosti zemljišta i prisustva materija koje nastaju prilikom razgradnje organske materije. Materije koje takođe stimulišu klijanje oospora potiču i od korena, od semena koja klijaju, od organske materije koja se unosi u zemljište. One daju sporangije, a sporangije daju zoospore za čije je kretanje neophodna tekuća voda, pa obilno navodnjavanje potpomaže i povećava broj inficiranih korena.

Vojvodina: Za podizanje plastenika 80 miliona dinara

Neophodna dezinfekcija zemljišta

Zbog svega ovoga je u plasteničkoj proizvodnji neophodno obaviti dezinfekciju zemljišta, a police dezinfikovati CUSO4 1% rastvorom. Od agrotehničkih mera treba raditi drenažu zemljišta i izbegavati teška zemljišta. Obavezno je i provetravanje rasadnika.

"Sađenje biljaka u plasteniku treba obaviti kada je temperatura povoljna za brzi porast biljke. Povrtari treba da izbegavaju prekomerno đubrenje azotom i da koriste prednosti plodoreda. Kombinacijom kontaktnih i sistemičnih fungicida postiže se odlična zaštita. Zalivanje leja kako biljaka tako i okolnog zemljišta treba obaviti, preparatima Previkur  0,25 %, i Previkur energi 0,15 %," ističe Mujakić.

On preporučuje povrtarima, da sledeći tretman obave neposredno posle pikiranja rasada istim preparatima uz dodavanje confidora ili ackare protiv insekata. Često se desi da rasad napadnu i puževi koji grickaju mlade listove. U tom slučaju leje sa rasadom najbolje se mogu zaštiti korišćenjem preparata pužomor. Ovaj preparat treba da posole oko leja, između redova ali ne i na biljke. Povrtari protiv ovih štetočina mogu upotrebiti i pepeo koji smanjuje sluz pužu i dovodi do dehidratacije.


Tagovi

Rasad Uzgoj povrća Proizvodnja rasada Hibridi Gljivice Toksini Dezinfekcija zemljišta Pužomor Dejan Mujakić


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D