SLAVOL VVL - mikrobiološko, organsko, tekuće gnojivo za folijarnu prihranu voća i vinove loze i proizvodnju sadnog materijala.
- Voća - jabučastog, koštičavog i jagodastog
- Vinove loze
Sastav:
Posebnim postupkom selekcije odabrane su bakterije koje proizvode indol 3 octenu kiselinu. Indol 3 octena kiselina koja se nalazi u SLAVOLU VVL u potpunosti je prirodnog podrijetla dobivena mikrobiološkom fermentacijom. Osim nekih bakterija, auksine sintetiziraju i mlada tkiva biljaka - meristemi izdanaka, korijena, mladi listovi i pelud, plodovi koji se razvijaju, vrh korijena.
- Auksini se transportiraju provodnim ćelijama floemom i iz stanice u stanicu.
- Auksini pripadaju grupi biljnih hormona koji djeluju stimulativno na sve fiziološke procese u biljkama.
- SLAVOL VVL sadrži mikroorganizme, stimulatore rasta koji u procesu fermentacije stvaraju AUKSINE. Indol - 3-octena kiselina (IAA)
BAKTERIJE:
- FIKSATORI DUŠIKA - asocijativne bakterije koje fiksiraju dušik.
- FOSFOMINERALIZATORI - bakterije koje razlažu organske spojeve fosfora.
Način djelovanja:
AUKSINI DJELUJU NA:
- diferencijaciju pupoljaka;
- sprječavanje starenja biljke;
- pojavu partenokarpije, tj. plodova bez koštica (krastavci, rajčica, jabuke);
- razvoj ženskih (pistilatnih) dijelova cvijeta i plodova;
- aktivnost enzima;
- sintezu proteina i nukleinskih kiselina.
AUKSINI ODGAĐAJU POČETAK OPADANJA LISTOVA I PLODOVA:
- u ranim fazama apscizije auksin sprječava opadanje listova
- u kasnijim fazama ubrzava proces apscizije (induciranjem sinteze etilena)
AUKSINI REGULIRAJU RAZVOJ PLODOVA:
- u prvim fazama rasta, plod auksinom opskrbljuje endosperm
- u kasnijim razvojnim fazama embrija
Učinci primjene:
PRIMJENA SLAVOLA VVL KOD VOĆA:
- Povećanje oplodnje;
- Veći broj zametnutih plodova;
- Krupnoću ploda, bolju obojenost;
- Bolju diferencijaciju i broj rodnih pupoljaka;
- Povećan ukupan prinos;
- Manji broj ispucalih plodova (trešnja);
- Smanjeno opadanje plodova (u lipnju i prije berbe).
PRIMJENA SLAVOL-A VVL KOD VINOVE LOZE:
- Povećanje oplodnje;
- Povećan sadržaj ukupnih kiselina i šećera, što kod vinskih sorti dovodi do harmoničnog bukea vina;
- Bolje formiranje i sazrijevanje lastara;
- Povećan ukupan prinos;
- Manja prozračnost grozda, veći broj i masa bobica.