Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Intervju
  • 13.09.2019. 09:00

Zoran Grgić: Stjecanje znanja preduvjet je za uspješnu i  konkurentnu poljoprivredu

Neobrađena zemlja i uvoz hrane u Hrvatskoj nisu uzrok, nego posljedica. Dok god se od obrađene zemlje neće moći pristojno živjeti, ona će ostati neobrađena, a mi ćemo uvoziti hranu, kaže dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr. Zoran Grgić.

Foto: Agronomski fakultet
  • 1.463
  • 92
  • 0

Agronomski fakultet u Zagrebu obilježava ove godine 100. godišnjicu od osnutka. Bio je to povod za razgovor s dekanom prof.dr. Zoranom Grgićem, a dotakli smo se i tema važnih za hrvatsku poljoprivredu od uvoza hrane koji godišnje iznosi milijardu eura do neobrađivanja zemlje, ali i položaja agrarne struke.    

Možete nam, ukratko, istaknuti najvažnije smjernice obilježavanja ovog važnog događaja za agronomsku struku?

Naš fakultet je odlučio proslavu vrijedne obljetnice obilježiti nizom događanja, a vrhunac je svečana sjednica u koncertnoj dvorani Lisinski 29.9.2019. godine.

Dana 27. rujna održat će se Bal agronoma

Od polovice travnja svaki mjesec je neka aktivnost obilježavanja, pa smo tako imali u Muzičkoj akademiji nastup bivših i sadašnjih članova fakultetske klape Falkuša, u predvorju VI. paviljona izložbe stručne i znanstvene djelatnosti svakog zavoda... Dana 26. rujna na fakultetu će se održati sjednica fakulteta na kojoj će osim zaposlenika biti i oko 30 gostiju sa sveučilišta u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Nakon sjednice održat će se tematska predavanja inozemnih gostiju o mogućnostima unaprijeđenja znanosti i visokog obrazovanja u području agronomije i posebno bioekonomije kao odrednice budućeg financiranja znanosti. Pokušavamo dosadašnju dobru suradnju pripremiti za programsko razdoblje 2021-2027.

Dana 27. rujna će se održati Bal agronoma za kojeg se pripremamo tako da postane tradicionalni, na kojem bi se okupljali kao agronomi i prijatelji fakulteta te donatori Zaklade Agronomskog fakulteta za najbolje studente. Završna aktivnost povodom obilježavanja 100 godina fakulteta bit će na našem tradicionalnom, sada već 55. hrvatskom i 15. međunarodnom simpoziju agronoma početkom iduće godine u Vodicama.

dv
Agronomski fakultet u Zagrebu obilježava ove godine 100. godišnjicu od osnutka (foto: SuZAF)

Kako bi u osnovnome predstavili Agronomski fakultet u Zagrebu? Kakva je nastavna i znanstvena djelatnost i kapaciteti fakulteta?  

Na Fakultetu je zaposleno 448 djelatnika, a od toga 220 ili nešto manje od polovice sa stupnjem doktora znanosti, što potvrđuje kako smo na fakultetu dobro ustrojili znanstveno-nastavne i stručne aktivnosti s organizacijskim i radnim tijelima koji nam jamče stalni održivi razvitak. U 2018. godini na Fakultetu je ukupno bilo zaposleno 190 sveučilišnih nastavnika što čini 76 posto ukupnog broja zaposlenih nastavnika, suradnika u nastavi i znanstvenih novaka (249). Među sveučilišnim nastavnicima redovitih profesora je 69, od kojih su 35 u trajnom zvanju, a 34 u zvanju redoviti profesor, prvi izbor. Izvanrednih profesora je 36, dok je najviše docenata, 85. U 100. akademskoj godini u izvođenju nastave ukupno je angažirano 249 djelatnika, tj. 55,58 posto sveukupnog broja zaposlenih (448).

Jedna od specifičnosti Agronomskog fakulteta je mogućnost da studenti teorijska znanja testiraju i potvrde na praktičnim primjerima, što je i temeljna svrha inženjerske struke.

Na fakultetu je ukupno preko 2.400 studenata upisanih na dodiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Studijski programi prema kojima se trenutno izvodi nastava provode se od akademske godine 2005./06. Usklađeni su s Bolonjskom deklaracijom.

Novi diplomski studij - Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi

Radi internacionalizacije studija Agronomskog fakulteta akreditirana su dva studijska programa na engleskom jeziku. U 2018. godini završen je i postupak akreditacije diplomskog studija "Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi". Studij će se izvodit na hrvatskom jeziku, a prva generacija studenata upisat će se u akademskoj godini 2019./20. Fakultet je sastavljen od 28 zavoda, koji su od svibnja 2019. godine po strukovnom načelu udruženi u sedam odsjeka.

Zašto bi netko danas upisao Agronomski fakultet u Zagrebu? Kakvi su trendovi upisa i završetka fakulteta posljednjih godina?  

Naš fakultet zaista kontinuirano ulaže u svoj razvoj. Posljednjih nekoliko godina smo ponovo značajno kadrovski ojačali s novim znanstvenicima i nastavnicima, a zahvaljujući EU izvorima financiranja i tehnički opremili. S povećanjem znanstvenog publiciranja i utjecaja fakulteta u suradnji s resornim ministarstvom, lokalnom upravom i samoupravom te gospodarstvenicima u poljoprivredi zaista možemo biti zadovoljni.

fv
Na fakultetu je ukupno preko 2.400 studenata upisanih na dodiplomske, diplomske i poslijediplomske studije (foto: SuZAF)

Na žalost, to se ne može reći za položaj agronomske struke u društvu, što se može vidjeti i u slabijem odazivu maturanata na prijemne ispite na našem i osječkom fakultetu. Posljednjih nekoliko godina mi ispunjavamo našu kvotu upisa s preko 90 posto, ali to nije kao prije kada se preko 50 ili 60 posto više budućih studenata prijavljivalo na upis.

Agronomija je "uvijek u modi" ili bi bar trebala biti, jer je proizvodnja hrane i održivi razvoj stalni izazov za rastuću populaciju čovječanstva. Mi se na fakultetu već dugo ne bavimo samo poljoprivredom nego s više disciplina u biotehničkom području znanosti i svatko koga zanimaju prirodne znanosti usmjerene na tlo, ekologiju, tehnologiju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i hrane, ali i pripadajuća (agrarna) ekonomija mogao bi upisati Agronomski fakultet, sa zadovoljstvom studirati i završiti ga, te napraviti poslovnu karijeru.

Sve manje mladih odlučuje se obrazovati u području biotehničkih znanosti

Što je pokazao okrugli stol na vašem fakultetu, pod nazivom - Budućnost i važnost obrazovanja u poljoprivredi? Sluša li se struka dovoljno ili na kraju politika odlučuje o svemu?

Obrazovanje i stjecanje znanja preduvjet je za uspješnu i konkurentnu poljoprivredu, stoga je važnost visokoobrazovnih i znanstvenih institucija neizmjerna i neizostavna, no trendovi ukazuju da se u Hrvatskoj sve manje mladih odlučuje obrazovati i usavršavati na fakultetima i visokim učilištima u području biotehničkih znanosti. Nepovoljnu dobnu i obrazovnu strukturu hrvatskih poljoprivrednih proizvođača prati i negativna slika šire javnosti o poljoprivredi koju većina, a posebice mladi, ne smatraju perspektivnom djelatnošću.

Na njemu su uvaženi sudionici dali prijedloge kako promijeniti negativnu sliku o poljoprivredi u Hrvatskoj, te kako potaknuti mlade da se odluče usavršavati i nastaviti obrazovanje u srednjim poljoprivrednim školama, na veleučilištima i na fakultetima u području poljoprivrede. Iskazana je potreba za primjerenijim obrazovanjem novih generacija budućih agronoma u pravcu bolje prilagođenosti stalnim i brzim promjenama znanja i tehnologija te povezivanjem s drugim srodnim disciplinama u zajednički okvir bioekonomije i ruralnog razvoja te sigurnosti i kvalitete hrane.

Na žalost, informacije s ovog kao i ranije sličnih skupova proslijeđene su kreatorima sustava obrazovanja, agrarne i općenito politke u biotehničkom području, ali nemamo osjećaj da se osim načelnog prihvaćanja naših stavova i preporuka isti primjenjuju u aktualnim i planiranim reformama školstva, pogotovo strukovnog i visokog obrazovanja.

Imaju osam pokušališta - od Zagreba do Dubrovnika

Agronomski fakultet je i čuvar gena autohtonih hrvatskih vinskih sorata, ZVV obilježava također 100 godina od osnutka, a studentsko pokušališe Jazbina 80 godina. Što praksa znači za agronomsku struku danas?

Jedna od specifičnosti Agronomskog fakulteta je mogućnost da studenti teorijska znanja testiraju i potvrde na praktičnim primjerima, što je i temeljna svrha inženjerske struke. Mi im to omogućujemo radom znanstveno-nastavnih pokušališta još od 1921. godine. Na ukupno osam pokušališta, od Zagreba do Dubrovnika, raspolažemo i upravljamo poljoprivrednim (oko 200 ha) i lovnim površinama (oko 8.000 ha), gospodarskim objektima, mehanizacijom, odnosno tehničkom i tehnološkom opremom. Rezultat brojnih znanstvenih istraživanja koja se provode na pokušalištima, su znanstveni radovi, doktorske disertacije, diplomski i završni radovi. Jedan broj studenata na fakultetskim pokušalištima pod vodstvom svojih mentora obavlja obveznu stručnu praksu.

vd
Agronomski fakultet je i čuvar gena autohtonih hrvatskih vinskih sorata (foto: SuZAF)

Ima li poljoprivredna znanost, odnosno akademska zajednica, valjane odgovore na izazove koji stoje pred hrvatskom poljoprivredom? Uvoz hrane u Hrvatsku je već godinama težak milijardu eura, a zemlja stoji neobrađena?

Neobrađena zemlja i uvoz hrane u Hrvatskoj nisu uzrok, nego posljedica. Dok god se od obrađene zemlje neće moći pristojno živjeti ona će ostati neobrađena, a mi ćemo uvoziti hranu. S druge strane, mi imamo pozitivne primjere proizvođača koji s visokom tehnologijom uspješno proizvode i izvoze svoje proizvode. Naši znanstvenici i stručnjaci sigurno imaju preporuke i rješenja za sadašnju i očekivanu situaciju, ali nismo zadovoljni što naša rješenja i rezultati rada često završavaju u praksi samo pojedinačnih gospdarstava i tvrtki s kojima surađujemo, a nisu usvojeni u poljoprivredi kao cjelini.

Kakva je sutrašnjica biljnih znanosti na Agronomskom fakultetu s obzirom na nove i velike izazove u proizvodnji biogoriva?

Biljne znanosti kao studijski program nisu trenutno zanimljive potencijalim studentima, ali prijavili smo novi studijski program Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi i radit ćemo na osuvremenjavanju postojećeg studija kako bi studentima dali znanja i vještine iz područja biogoriva koja mogu unaprijediti dohodak proizvođača te pridonijeti razvoju poljoprivrede i aktivnosti cijelog gospodarstva RH u ublažavanju klimatskih promjena.

Neobrađena zemlja i uvoz hrane u Hrvatskoj nisu uzrok, nego posljedica. Dok god se od obrađene zemlje neće moći pristojno živjeti ona će ostati neobrađena, a mi ćemo uvoziti hranu.

U svibnju potvrđen novi preustroj fakulteta

Koji su danas izazovi pred Zavodom za upravu poljoprivrednog gospodarstva, a koji pred Zavodom za marketing u poljoprivredi, jer je put domaće hrane od polja do stola sve zahtjevniji? 

Aktivnosti ova dva zavoda u znanstvenim i stručnim projektima te nastavi, zajedno sa Zavodom za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj dobro pokrivaju sve moguće izazove u ovom području. Put domaće hrane od polja do stola danas ima više mogućnosti i potpora za biti kraći i uspješniji za ekonomski rezultat proizvođača, odnosno za zadovoljstvo potrošača, kako domaćih tako i višestruko većeg broja stranih turista. Tim više je važno osmisliti i proširiti ponudu, što učimo naše studente i radimo u projektima suradnje s gospodarstvima, udrugama proizvođača te lokalnom upravom i samoupravom. 

Kakvi su planovi za budućnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu? Najavili ste nedavno novi početak fakulteta?   

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je najstarija i najveća visokoobrazovna ustanova iz područja poljoprivrede u Hrvatskoj, a spadamo u prvih pet osnovanih visokih učilišta na našem Sveučilištu. Kroz svoju povijest prošli smo različita razdoblja, odnosa državnih vlasti, gospodarskih uvjeta i društvenih uređenja, ali uvijek posvećeni svojoj misiji - najboljem visokoškolskom obrazovanju i znanstveno stručnoj djelatnosti za dobrobit Hrvatske. Sa stalnom težnjom da se razvijamo i unaprjeđujemo radi ostvarenja misije. S tim ciljem, neposredno Fakultetsko vijeće je u svibnju ove godine potvrdilo novi preustroj fakulteta.

Čast mi je i zadovoljstvo što kao dekan fakulteta na njegovu stotu godišnjicu mogu potvrditi da je sadašnja generacija nastavnika i znanstvenika spremna odgovoriti na nove zahtjeve, izazove i prilike koji se postavljaju u znanosti i visokom obrazovanju biotehničkog područja s obzirom na jedinstveni sustav EU te opću globalizaciju u svijetu.


Fotoprilog


Tagovi

Dekan Zoran Grgić Agronomski fakultet u Zagrebu Upis na fakultet Obrazovanje Bal agronoma Biogoriva


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.