Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pšenica
  • 24.11.2010.

Zbog sjetve tavanuše trajni gubitak poticaja

EU od Hrvatske ne traži omogućavanje sjetve farmerovog sjemena

  • 1.296
  • 61
  • 0

Ne stišava se bura koju su podigle priče o mogućnosti da Ministarstvo poljoprivrede od 1. siječnja 2011. dopusti sjetvu nedorađenog i necertificiranog sjemena - tzv. tavanuše.

Sjemenari i oplemenjivači oštro se tomu suprotstavljaju jer smatraju da bi sjetva nedorađenog sjemena mogla izazvati nesagledive štete za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
Oplemenjivačke i sjemenarske kuće tvrde da, osim što Europska unija priznaje nešto sasvim drugo od tavanuše, a to je farmerovo, tj. farmsko sjeme, ona od Hrvatske ne zahtijeva da to ugradi u pravilnik.

Doc. dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, koji je inače jedan od najvećih hrvatskih proizvođača sjemena, pojašnjava za širu javnost kako postoji golema razlika između tzv. tavanuše i farmerovog sjemena.
- Farmerovo sjeme u Europskoj uniji ima svoje mjesto uz precizno definirana prava i obveze proizvođača takvog sjemena kao i način njegove uporabe. Prije svega, to je pomoćno sjeme koje mogu sijati samo manja poljoprivredna gospodarstva isključivo za vlastite potrebe i to na manjim površinama i koja, uz navedena ograničenja, ostvaruju i godišnji prihod manji od prosječno 10.000 eura. Osim toga, farmerovo sjeme se nigdje i nikada, ni u jednoj od zemalja EU, ne smije razmjenjivati među poljoprivrednicima, niti se ono smije naći bilo gdje na tržištu. Ono dakle služi isključivo za vlastite potrebe gospodarstva koje ga je proizvelo - kaže dr. Zdunić.
Ističe kako farmerovo sjeme za razliku od tavanuše mora biti dorađeno, što čine sami farmeri. To znači da mora zadovoljavati određene tehničke i tehnološke zahtjeve u pogledu čistoće, klijavosti, energije klijanja, uporabne vrijednosti, količine različitih primjesa u sjemenu (npr. nečistoća, sjemena opasnih korova...), te ne smije biti zaraženo bolestima. Dr. Zdunić pojašnjava kako pri tomu cijeli postupak proizvodnje pravog farmerovog sjemena košta podjednako poljoprivrednike kao i velike sjemenarske kuće.

U EU, osim toga, farmeri koji siju farmerovo sjeme plaćaju i licencna prava oplemenjivačkim kućama u iznosu od najmanje 50 posto cijene certificiranog sjemena, jer su one ujedno kreatori i vlasnici određenih sorata.
- Sve ovo kod tavanuše nije slučaj jer ona jednostavno predstavlja požetu i ponovo sljedeće sezone posijanu merkantilnu robu i to bez kontrole, nadzora i udovoljavanja svih parametara. Tavanuša nije isto što i farmerovo sjeme i ne podržavamo ideju da se bez jasno preciziranih prava i obveza proizvođača takvog sjemena u novom pravilniku pojavi tavanuša umjesto farmerovog sjemena. Cjelokupna hrvatska stručna javnost je zgrožena takvom mogućnošću jer tavanuša uistinu nije sjemenska nego merkantilna roba. Uvjereni smo da se tavanuša kao sjeme neće pojaviti u pravilniku, nego da će to biti upravo farmerovo sjeme, drži dr. Zdunić.
On ponavlja kako bi sjetva tavanuše izazvala velike štete zbog vrlo visokog stupnja zaraze bolestima, ne samo za onoga tko je sije, već i za susjedna polja na kojima je primjerice zasijano kvalitetno dorađeno i deklarirano sjeme. Također je moguća i pojava vrlo opasnih korova kao što je divlja zob i sl.
Osim toga, dr. Zdunić navodi da bi sjetva tavanuše značila i izravno kršenje preambule pravne stečevine EU koja definira obveze proizvođača i vrlo striktno određuje njihovo postupanje u skladu s održivom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom vezano uz sigurnost proizvodnje hrane, zaštitu okoliša i dobrobit životinja. Postoji stoga realna prijetnja, dodaje dr. Zdunić, da bi proizvođači koji budu uporno sijali tavanušu umjesto deklariranog ili bar farmerovog sjemena, u EU mogli biti kažnjeni i trajno ostati bez prava na poticaj. U tom bi slučaju tržišna i uporabna vrijednost njihovog zemljišta pala na najnižu moguću razinu.
Kad je riječ o mogućnosti sjetve farmerovog sjemena koju će poljoprivrednici imati u EU, dr. Zdunić navodi da bi trebalo ipak pričekati bar još godinu dana. U tom razdoblju morali bismo preko poljoprivrednih savjetodavnih službi, zimskih predavanja za poljoprivrednike kao i informacijama u znanstvenim i stručnim poljoprivrednim institucijama te u tisku upoznati proizvođače sa svim pravima i obvezama u proizvodnji farmerovog sjemena. Nadalje, moraju se odrediti stroga pravila kontrole i nadzora inspekcijskih službi kod proizvodnje i kvalitete takvog sjemena, kao i vrlo rigorozne kazne kod eventualne pojave na tržištu farmerovog sjemena ili njegove razmjene među proizvođačima.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Ratarstvo Pšenica Nedorađeno sjeme Ministarstvo poljoprivrede Poticaji

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić