Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno zemljište
  • 09.01.2021. 10:10

Završeno je e-savjetovanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu - koji su prijedlozi?

Na već 19. izmjene jednog od najkritiziranijeg zakona pristiglo je tek 20-ak, doduše iscrpnih komentara pojedinaca, ali i udruženja te općina. Treba nam novi, a ne nova preinaka?

Foto: Renata Prusina
  • 2.591
  • 235
  • 1

Premda često kritiziran u javnosti, na posljednji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čije je savjetovanje s javnošću završilo 4. siječnja ove godine pristiglo je tek dvadesetak, doduše iscrpnih komentara pojedinaca, ali i udruženja te općina. Sve u svemu, brzim iščitavanjem moglo bi se kao sukus izvući da se čini jednostavnije napraviti potpuno novi zakon nego ići u njegovu 19. preinaku. 

Tako prema nekima, državnim zemljištem treba gospodariti Agencija za državno zemljište, kao što je to praksa i u drugim državama, a ne jedinice lokalne samouprave (JLS), čijim se načelnicima na ovakav način daju neograničene ovlasti i 'otvaraju vrata pogodovanju biračkom tijelu, pa čak i korupciji.' 

Uvesti porez na neobrađeno zemljište 

Nekoliko je prijedloga i za uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište kako bi se zapušteno stavilo u funkciju. Dan je prijedlog i da se takva zemljišta riješe prodajom javnim nadmetanjem, jer provođenje javnih natječaja od strane JLS-a za, komentirali su, nisu nikome interesantna pa ih ocjenjuju kao gubljenje vremena. 

Između ostaloga, upozoreno je i da bi obveza zapošljavanja poljoprivrednog redara donijela dodatni trošak, pa je kao rješenje ponuđeno povećavanje ovlasti već postojećim komunalnim redarima. 

Neki komentari izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu ocjenjuju populističkim mjerama, i neprovedivim bez prethodno uređenih imovinsko pravnih odnosa nad zemljištem. 

Bilo je i propitivanja kriterija za davanje u zakup, među kojima se kao sporan navodi “veći planirani prihod odnosno primitak iz gospodarskog programa.” Znatno bolji bi, stoji u komentaru, bio ostvareni dohodak/dobit po jedinici površine ili možda zaposleniku s punim radim vremenom, što je stvarni pokazatelj profitabilnosti. 

Što donosi (novi) prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu?

"Pojedinci imaju u zakupu 100-150 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i godišnje samo od potpora “uberu” od 200.000 pa do 1.000.000 kuna u “ekološkoj” proizvodnji, a u proračun ne uplate ništa ili relativno mali iznos poreza na dohodak/dobit“, navodi se u pojašnjenju i dodaje kako su to “veliki” poljoprivrednici, ali loši poduzetnici, a s takvima je nemoguće očekivati rast i razvoj kako naše poljoprivrede tako i cjelokupnog gospodarstva. 

Novi Zakon dovodi u pitanje opstanak pašnjaka

Prema nekima za izračun hektara po uvjetnom grlu treba uzeti u obzir samo vlastitu zemlju i državnu koja je u višegodišnjem zakupu, a ne uračunavati površine koje fizičke i pravne osobe imaju u zakupu od privatnih vlasnika.

I dok jedni upozoravaju na 'opasnost' da se velike šumske površine izvlaste u smislu stručnog gospodarenja od Hrvatskih šuma, te će njima pod krinkom poljoprivrednih površina gospodariti stočari koji pašare na tim površinama, među kojima neki "nezakonito ograđuju zaposjednute površine, priječe prolaze, nelegalno sijeku drva...“,  drugi upozoravaju da će stavljanje zapuštenog i obraslog poljoprivrednog zemljišta u šumskogospodarsko područje ugroziti autohtone pasmine.  

"Dio odredbi Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama štetni su za poljoprivredu, OPG-ove, proizvodnju te dovode u pitanje opstanak pašnjačkih površina na kojima se napasaju i o kojima ovise hrvatske izvorne i zaštićene pasmine konja", stoji u komentaru Središnjeg saveza uzgajivača konja hrvatski posavac (SSUKHP) te ga smatraju neprihvatljivim.

"Zadatak je Ministarstva u suradnji sa strukom, da napravi, ili iz davnih dana prepiše regionalizaciju Hrvatske kako bi se točno znalo gdje se i zašto nešto može i treba proizvoditi te što će se ovisno o potrebama poticati, a što ne", stoji u jednom od komentara, jer bi se ovisno o realizaciji mogli jasnije odrediti i prioriteti za pojedinu regiju. Tako bi, primjerice, negdje stočari imali prioritet, negdje ratari, a negdje pak možda povrtlari, vinari, voćari i slično.

Bodovanje prema obrazovanju nositelja gospodarstva 

Predlažu na temelju regionalizacije i reviziju dosadašnjeg korištenja poljoprivrednog zemljišta, odnosno ukidanje ugovora "onima koji nakon 3 ili 5 godina svoje planirane projekte opisane u ranijim poslovnim planovima nisu pomakli s mrtve točke".

Na kraju, spomenimo i apel da se uvrsti bodovanje prema obrazovanju nositelja gospodarstva, s pojašnjenjma da ne može istu prednost ostvariti 'netko tko je završio večernju školu u domeni poljoprivrede ili agronomski fakultet'. Tom bi odredbom zaštitilo prave poljoprivredne proizvođače, a ne one koji vide samo poticaj i ekonomsku korist, stoji u ovom komentaru. 

Izmjene Zakona sada idu prema Vladi, a prihvate li ga, u saborsku proceduru. 


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Kriteriji E-Savjetovanje


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]