Zašto u Hrvatskoj ne vole zadružna udruženja?

U razvijenim europskim zemljama zadrugarstvo prevladava i uspješno u mnogim sektorima (mljekarstvo, vinarstvo, šumarstvo), a posebno u poljoprivredi i ribarstvu. Zadruge okupljaju male proizvođače i ribare koji kroz preradu i plasman putem zadruga osiguravaju održivost i konkurentnost svoga rada, proizvoda, a time doprinose i utječu na razvoj lokalne zajednice.

U Republici Hrvatskoj, u situaciji razjedinjenosti i rascjepkanosti poljoprivrednih i proizvođača i površina, ribara, nedostatku vlastitih preradbenih kapaciteta, nesigurnosti plasmana i naplate, nužno je intenzivirati suradnju organizacija i institucija koje mogu doprinijeti na poboljšanju navedenog stanja.

Stanje na papiru zadovoljavajuće - što je s praksom?

U Hrvatskoj, zaključno s prošlom godinom, postoji 1.247 zadruga s 2.716 zaposlenih. Ukupno objedinjuju 20.192 zadrugara. Sudeći po broju zadruga, reklo bi se, da nam po tom pitanju dobro ide, no to nije ni približno točno. Čak 58% njih, nema niti jednog zaposlenog, što znači da zapravo postoje samo na papiru.

Čakovečka poljoprivredna zadruga primjer je uspješnog udruživanja voćara.

Također, prema statističkim podacima, samo 10% hrvatskih zadruga stvara 90% ukupnog prihoda u zadrugarstvu. Drugim riječima tek 200 njih drži cijeli zadružni sustav. Ovo su samo neki od podataka koji su se čuli prilikom boravka predstavnika Brazilian Cooperative Organizationa, brazilske organizacije u sastavu koje su najveće i najuglednije zadruge te države. Brazilci su boravili u jednodnevnom posjetu Hrvatskoj, a domaćin im je bio Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Nakon što su u Zagrebu sudjelovali na predavanju, s ravnateljicom centra, Ildom Stanojević, posjetili su jednu od najuspješnijih hrvatskih zadruga, Poljoprivrednu zadrugu Čakovec.

Uoči posjeta Poljoprivrednoj zadruzi Čakovec, brazilske je zadrugare sa stanjem u hrvatskoj poljoprivredi upoznao predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. Predstavnici brazilskih zadruga bili su oduševljeni Poljoprivrednom zadrugom i njenim proizvodima te činjenicom da u Hrvatskoj postoji Hrvatski Centar za zadružno poduzetništvo, kao državna institucija koja vodi brigu o zadrugarstvu, po istom modelu kao što to funkcionira u Brazilu.

Brazilci oduševljeni Poljoprivrednom zadrugom Čakovec

Branko Krnjak, upravitelj Poljoprivredne zadruge Čakovec kazao je kako zadruga okuplja 61 malog proizvođača jabuka. Budući da je ovogodišni urod jabuka dobar, već je popunjena polovica od ukupno dvije tisuće tona, koliki je kapacitet hladnjače iz koje većina jabuka kasnije odlazi na police hrvatskih trgovina, a nešto malo i na one inozemne.

Hladnjača već napola puna - Regina jaka na tržištu

Za uspješan rad u ovoj grani gospodarstva, smatra Krnjak, potrebno je puno truda i vremena. Treba biti uporan i uz kvalitetan rad i formiranje svoje robne marke, a u slučaju ove čakovečke zadruge to su jabuke marke Regina, postiže se prepoznatljivost na tržištu i ostvaruje uspješan poslovni rezultat. Mali proizvođači bi se u tome, bez Poljoprivredne zadruge Čakovec, puno teže snalazili na tržištu, jer zadruga im pruža sigurnost otkupa i plasmana kao i što je posebno važno, sigurnost naplate.

U Hrvatskoj je samo 6% ukupno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda vezano uz zadruge.

Ilda Stanojević kaže kako je najviše naših zadruga vezano uz poljoprivredu i od ukupnoga broja na njih otpada 40% zadruga, a samo je 6% ukupno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda vezano uz zadruge.

Hrvatski zadružni proizvod

Također je najavila nove projekte i to strategiju razvoja zadrugarstva i projekt Hrvatskog zadružnog proizvoda i vrhunskih proizvoda zadrugara, koji će nositi oznaku Hrvatski zadružni proizvod (HZP). "No, razlog tomu nije samo taj što naši poljoprivednici nekako sa skepsom gledaju na zadrugarstvo, već i zakoni. Primjerice, jedan od najbanalnijih primjera je taj što zadruge nisu oslobođene poreza na reinvestiranu dobit, dok trgovačka društva jesu. Najteža je u toj cijeloj priči, priroda poslovanja zadruga, koje svoj dio vraćaju u određenu zadrugu, za njezin razvoj. Prema zakonu, to je obveza od 20%, a s druge strane zadruge, za razliku od trgovačkih društava, za to nemaju nikakvu poreznu olakšicu", navodi za emedjimurje.rtl.hr.