Zašto je dreniranje poljoprivrednih površina toliko važno?

Svaki poljoprivredni proizvođač, malen ili velik, pokušava na svojim površinama ostvariti što veći prinos. Agrotehnika pri tome ima najznačajniju ulogu, ali na nekim površinama velik utjecaj na prinos ima voda koja se zadržava na poljima. Jedan od načina rješavanja tog problema je dreniranje poljoprivednih površina.

Obiteljska tvrtka Findri d.o.o. iz Sesveta djeluje dvadesetak godina i specijalizirana je za prodaju i servisiranje traktorskih prskalica i rasipača gnojiva. U Hrvatskoj zastupa danske tvrtke Hardi International i Bogballe, austrijsku Pesl Instruments te američku AG Leader. Prije četiri godine u suradnji s tom američkom tvrtkom koja ima strojeve za postavljanje drenažnih cijevi počeli su se baviti i dreniranjem površina u poljoprivrednim tvrtkama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

"Za drenažu smo se odlučili zato što je tvrtka Ag Leader koju mi zastupamo, vezano za GPS opremu i vlasnik tvrtke koja proizvodi američke plugove za drenažu. Budući da je naš program poslovanja uglavnom bio vezan za proljeće- prodaja i servisiranje prskalica, rasipača gnojiva i slično - odlučili smo se na proširenje djelatnosti da i preko ljeta imamo što raditi. I onda nam je došla ta priča s opremom tvrtke Soil Max kojom postavljamo drenažne cijevi (plug Soil Digger ZD48).

Uz minimalnu količinu drenažnih cijevi spašavaju površine pod vodom

Radimo ono što nitko ne radi. Dakle, mi GPS-om možemo snimiti polje, kritične točke i samo na tim kritičnim mjestima napraviti cijelu drenažu. Na taj način rješavamo probleme i uz minimalnu količinu drenažnih cijevi spašavamo površine na kojima je ležala voda i onemogućavala normalnu obradu i proizvodnju. Nije smisao samo postaviti drenažne cijevi, važno je da u proljeće nema vode na dreniranim površinama", kaže Željko Findri, vlasnik i direktor obiteljske tvrtke Findri d.o.o.

Njega smo s nekoliko članova obitelji: bratom Zlatkom, sinom Ivanom i nećakom Karlom zatekli na poslu u selu Brezovac, sjeverno od Novske, na južnim obroncima Blatuškoga brda, na površinama renomirane tvrtke Korina proizvodnja d.o.o. iz Novske gdje su polagali drenažne cijevi. Dreniranjem se, kažu, poboljšava kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, odvodnjom suviška vode stvaraju se uvjeti za više i stabilnije prinose poljoprivrednih kultura, što nam je potvrdio i Željkov brat Zlatko.

"Drenaža je bitna, posebno na parcelama s problematičnim dijelovima na kojima leži voda, koji se često ni u optimalnim rokovima ne mogu obrađivati. S drenažom krećemo ciljano, idemo na problematične dijelove, u pravilu ne radimo kompletne njive, zato što bi to bilo i preskupo, pa uglavnom rješavamo samo problematične dijelove na njivama.

Cijevi polažemo na dubinu od 60 do 120 centimetara uz pomoć GPS-a sa visoko preciznom antenom. Drenažne plastične cijevi promjera 60 i 80 milimetara dobavljamo iz Francuske. Presvučene su kokosom, organskim materijalom koji ostaje u tlu i polako se razgrađuje desetak do petnaest godina s tim da ostaje filc oko te cijevii ne zagađuje okliš. Cijena postavljanja  iznosi 25 kuna po metru. Prema našim analizama to je trošak koji se uproizvodnji ratarskih kultura isplaćuje za 3-5 godina", kaže Zlatko Findri.

Dreniranje je važna mjera za postizanje viših i stabilnijih prinosa

Željko Mirosavljević, vlasnik novljanske tvrtke Korina proizvodnja d.o.o. koja obrađuje oko 1.800 hektara poljoprivrednih površina od čega oko 1.300 u vlasništvu države koje je tvrtka dobila u dugoročnu koncesiju, svjestan je, kaže, što dreniranje površina znači, pa je već prije dvije godine u suradnji s tvrtkom Findri drenirao oko 200 hektara. 

"Državna zemlja koju obrađujemo dosta je devastirana. Bila je drenirana još prije Domovinskog rata, međutim ti su drenovi s vremenom uništeni i sada smo prisiljeni  ponovno ih drenirati,  jer su nam prinosi na njima znatno smanjeni. I privatna zemlja koju kupujemo i krčimo također je puna mikrodepresija, pa smo se odlučili i to drenirati. S tvrtkom Findri ove godine ćemo drenirati ukupno 200 hektara na vlastitim površinama u Brezovcu i na državnom zemljištu u Lipovljanima. Inače, planiramo svake godine drenirati 100-200 hektara, ovisno o financijskim mogućnostima“, kaže Mirosavljević.

Dodaje da su dreniranje i podrivanje poljoprivrednih površina veoma važne mjere za postizanje viših i stabilnijih prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji. Kaže da je to jako bitno i za ostvarivanje planiranog plodoreda, a od sljedeće godine na dreniranim površinama u tvrtki planiraju i postrnu sjetvu kukuruza i soje za zelenu silažu. Dakle, idu na bolje iskorištenje zemlje kroz ostvarivanje dvije žetve godišnje.

"Ovo nam je četvrta godina kako se bavimo dreniranjem, stekli smo iskustva, nastojimo što bolje obaviti taj posao, javljaju nam se veći proizvođači, prepoznaju važnost uređenja površina dreniranjem. Nastojimo raditi na što više lokacija u Hrvatskoj, posebno su nam zanimljivi ovakvi proizvođači poput Željka Marosavljevića, ali radimo i na malim gospodarstvima. Primjerice, u Garešnici ćemo na jednoj maloj površini polagati samo 300 metara drenažnih cijevi. Važno nam je da se ljudi uvjere u učinkovitost, jer to će nam donijeti nove poslove“, kaže Željko Findri.

U tvrtki kažu da u posljednje vrijeme imaju sve više posla, poljoprivrednici i poljoprivredne tvrtke zainteresirani su za uređenje svojih površina dreniranjem. "Mnogi se javljaju u zadnji tren, svi bi htjeli što prije, Nažalost, posao ne ide brzo, imamo ga dosta, pa se treba na vrijeme prijaviti da se može stati u red. Obično na početku probaju drenirati manje površine žele se uvjeriti kako će to funkcionirati, a onda se odlučuju i za veće površine“, kaže Zlatko.

Zašto drenirati zemljište?

Dodaje da bi interes za dreniranje bio sigurno veći da se brže ostvaruju programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, da se brže rješavaju imovinsko-pravni odnosi vezani za zemlju, jer ljudi ne žele uređivati površine u nekakvom kratkoročnijem zakupu. Drugi je problem što ulaganja u dreniranje zemlje nisu prihvatljivi troškovi u natječajima mjera Programa ruralnog razvoja.

"Na jednoj prezentaciji tih mjera u Ministarstvu poljoprivrede pitao sam hoće li europski fondovi financijski podržati ovakve poslove, decidirano mi je rečeno –ne. Stekao sam dojam da je naše Ministarstvu poljoprivrede htjelo podržati sufinanciranje dreniranja ali, čini mi se, nažalost nije dobilo zeleno svjetlo Europske unije. Možda će se se to i promijeniti“, kaže Željko Findri.

Dreniranje je investicija koja dugoročno daje povećanje prinosa.

Zašto se vrši dreniranje?

• povećan prinos na zemljištu i poboljšana kvaliteta biljaka
• tlo je više rahlo -> sadrži više kisika u unutrašnjosti i tako se stvara bolja struktura tla
• korijen biljke je veći i prodire dublje – biljka je manje osjetljiva za vrijeme sušnih razdoblja
• smanjen gubitak dušika – drenirano tlo je prije suho i na taj način se dušik koji je predan biljkama bolje iskoristi
• ujednačen prinos na polju - neke od studija pokazuju da je razlika u prinosu kod dreniranih površina do 18% za razliku od površina koje nisu drenirane kod kojih je razlika u prinosu i do 46%
• povećanje vremenskog okvira za izvođenje agrotehničkih operacija -> drenirana površina brže će biti suha nakon padalina što povećava vremenski okvir za izvođenje slijedeće radne operacije
• manji troškovi goriva -> mokro i vlažno tlo teže je za obradu i u tim radnim operacijama troši se više goriva
• povećana vrijednost zemljišta – jednokratan trošak dreniranja vraća se kontinuirano iz godine u godinu.