Zakup državne zemlje plaćati će se unaprijed?

Tek što su seljaci s resornim ministarstvom dogovorili rješenje za neke od brojnih nagomilanih problema s kojima se sve teže nose, poput reprograma kredita koje više ne mogu otplaćivati, sustižu ih, čini se, novi problemi.

Naime, Vlada je donijela odluku da je uvjet za daljnje korištenje državnog zemljišta, koje su poljoprivrednici obrađivali na jednogodišnje potvrde, plaćena naknada za dosadašnje korištenje do 15. travnja, a koja je, kako kažu mnogi uznemireni seljaci, tako nespretno napisana da se pribojavaju kako je općine mogu tumačiti onako kako im odgovara.

Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže kako prema informacijama s terena i sama Agencija za plaćanje, odnosno njezine ispostave, različito tumače i provode spornu Odluku.
- Pojedine općine na području Đakovštine dopustile su plaćanje polovine iznosa odmah kod potpisivanja ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, a ostatak do kraja godine. Međutim, Agencija za plaćanje to ne priznaje, nego traži plaćanje zakupa unaprijed za godinu dana, dok je na nekim drugim područjima, kao primjerice nekim općinama na području Sisačko-moslavačke županije plaćanje na dva obroka prihvaćeno, kaže Brlošić, te dodaje da smatra kako je zahtjev Agencije nekorektan prema poljoprivrednicima. Brlošić napominje kako je očito državi u interesu žurno doći do značajnije svote novca.

U Hrvatskoj se na temelju potvrda, prema nekim podacima, obrađuje 93.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega najviše, čak 60 posto, u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Budući da hektar zakupa takvog zemljišta iznosi 400 kn/ha, država bi od poljoprivrednika nabrzinu (ako se uzme u obzir da bi trebalo odmah platiti pola iznosa), prikupila i do 20-ak milijuna kuna.
No, kako stoji u obavijesti na web stranici Agencije za plaćanje, konačni cilj provedbe odluke jest omogućavanje zadržavanja državnog poljoprivrednog zemljišta u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i upisa u ARKOD sustav, te ostvarivanja prava na izravna plaćanja u 2011. godini. Također je utvrđeno da je uvjet za daljnje korištenje državnog zemljišta da su korisnici u mirnom posjedu i da su u cijelosti platili naknadu za korištenje tih poljoprivrednih površina za razdoblje do ubiranja usjeva iz jesenske sjetve 2010. godine, odnosno do ubiranja usjeva proljetne sjetve 2011. godine. Sukladno toj odluci Vlade, poljoprivrednim gospodarstvima korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta na njihov će zahtjev općine i gradovi izdati potvrde kojima će se potvrditi da su u cijelosti platili naknadu za korištenje.
Međutim, tu postoji problem, kako kažu seljaci koji nemaju novca, jer država traži da oni izmire svoje obveze prema njoj, a ona ne izmiruje svoje prema njima, navodeći tu prije svega povrat kapitalnih ulaganja.

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže kako se ne slaže da seljaci nešto plaćaju unaprijed.
- Smatramo da onaj tko ne podmiruje svoje obveze ne bi trebao dobiti novac za poticaje, kaže Zdravčević.
Prema nekim podacima za gotovo 90 posto poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje na potvrde u tijeku su natječaji o zakupu ili prodaji te zemlje, ili će se uskoro raspisivati.

Farmeri ostaju bez zemlje i hrane za stoku

U stočarskoj proizvodnji mogli bi sada nastati još veći problemi, jer bi dio seljaka koji su podigli farme putem nacionalnog operativnog programa mogli ostati bez zemlje, a time i hrane za stoku. Neki od njih, kako su nam kazali, neće moći doći do državnog poljoprivrednog zemljišta, jer neće ispunjavati uvjete na natječajima. Ako ne dobiju zemlju neće imati čime hraniti krave, a hrana je sve skuplja. Jedan od farmera s kojim smo razgovarali, kaže da ako bude štedio na hrani imat će manju proizvodnju mlijeka, tako da će si zapravo polako rezati granu na kojoj sjedi. Bez države, kako smatra, koja bi im trebala pomoći, gotovo je više nemoguće raditi, a posebno im smeta kada neki izjavljuju da su hrvatski farmeri nesposobni.

Autor: Zdenka RUPČIĆ