Wojciechowski: U posljednih 10 godina ugašeno je 4 milijuna farmi

"Iako je EU najveći izvoznik hrane na svijetu, važno je podsjetiti kako se u posljednjih deset godina ugasilo oko 4 milijuna farmi“, upozorio je Janusz Wojciechowski, povjerenik Europske Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj na sastanku predsjednika odbora nadležnih za pitanja okoliša, energije, prometa i poljoprivrede nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta. 

Raspravljalo se, naime, o temi "Zeleni plan i Zajednička poljoprivredna politika: za održivu i klimatski neutralnu Europu“, a sastanak je održan u okviru parlamentarne dimenzije njemačkog predsjedanja Vijećem EU. 

Navedeni plan i prateće strategije trebale bi omogućiti da poljoprivredni sektor bude prijateljski orijentiran prema prirodi, životinjama i potrošačima. "Trenutno stanje u sektoru pokazuje da  u nekim zemljama poljoprivredna proizvodnja postaje sve sličnija industrijskoj, pa su upravo zbog toga prijedlozi Komisije šansa za male i srednje OPG-e, ali i za diverzificiranje poljoprivredne proizvodnje“, dodao je Wojciechowski, priopćeno je iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

Kada su u pitanju hrvatski poljoprivrednici, poručila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, u 2022. godini trebaju dobiti puni iznos potpora za izravna plaćanja bez obzira hoće li se proračun za poljoprivredu EU smanjiti ili ne. 

Petir: Nije pravedno da viškovi starih država članica po dampinškim cijenama završavaju na tržištima novih 

"U suprotnom će se dogoditi da će naši poljoprivrednici biti jedini u EU koji nisu mogli ostvariti svoja prava“, poručila je Petir i istaknula kako je nova Zajednička poljoprivredna politika u procesu donošenja, a on bi Hrvatskoj prije svega trebao omogućiti zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju Uniji. Također, RH bi trebala dobiti i iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i dugog stupa, obzirom da je čak 46% naše omotnice namijenjeno ruralnom razvoju, dok većina drugih država članica ima ispod 25%.

Ujedno je navela kako nije održivo, a niti pravedno, da tržišni viškovi starih država članica po dampinškim cijenama završavaju na tržištima novih članica, jer to uništava proizvođače i dovodi do nepremostivih razlika.

Druga sjednica, pak, bila je posvećena novim izazovima za ZPP u razdoblju od 2021. do 2027., s posebnim osvrtom na održivu proizvodnju hrane. Julia Klöckner, njemačka ministrica za hranu i poljoprivredu istaknula je kako je prva uloga poljoprivrede nahraniti ljude kvalitetnom hranom po prihvatljivim cijenama.

Poticanje kratkih lanaca opskrbe hranom 

"Poljoprivredi je potrebna Strategija od polja do stola, no važno je usvojiti pravila koja će se moći implementirati u poljoprivredi“, istaknula je Klöckner te dodala kako se predlažu znatna ograničenja u uporabi gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i antibiotika u poljoprivrednoj proizvodnji, no za isto je potrebna baza podataka utemeljena na znanstvenim dokazima.

Kao ključni govornik sudionicima sastanka u prvom dijelu obratio se izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, zadužen za Europski zeleni plan, koji je istaknuo značaj zelene tranzicije kao nove strategije rasta za Europu i prilike za restrukturiranje europskog gospodarstva.

Tijekom rasprave o održivoj i pametnoj mobilnosti Petir je istaknula kako se istoj može doprinijeti poticanjem kratkih lanaca opskrbe hranom, prodajom poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu i zelenom javnom nabavom, koje pozitivno utječu na okoliš.

Petir: Može se kad se hoće ili mora, otkup domaćeg voća i povrća veći je u prvih 6 mjeseci

Naglasila je i kako bi Zeleni plan trebao uzeti u obzir sve aspekte životnog ciklusa proizvoda – od održive proizvodnje do održive potrošnje, čemu bi značajan doprinos dalo jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kao nužno istaknula je uspostavu Kriznog fonda iz kojeg bi se pomoglo poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji u slučajevima težih kriza, kakvima svjedočimo proteklih godina, navodi se u priopćenju.