Vučković: Odlučili smo se za srednji pristup, povijesna prava na plaćanja prestaju 2026.

Predstavljanje Nacrta strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023-2027. koji je Ministarstvo poljoprivrede 23. rujna poslalo na odobrenje Europskoj komisiji (EK) održano je za hrvatske proizvođače, lokalnu i regionalnu upravu, regionalne koordinatore, državnu administraciju, stručnu javnost i ostale dionike u Zagrebu.  

"Ovo je možda i prvi put da imamo pravo partnerstvo između hrvatske poljoprivrede i našega društva. Bilo je zahtjevno osigurati sredstva za svih devet ciljeva ZPP-a, što znači balans i prijelazni period za dvije godine, između 2020 i 2022", kazala je uvodno ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja se zahvalila svim dionicima, a njih je više od 7.000, koji su u posljednje dvije godine sudjelovali na više od 20 radionica diljem Hrvatske.

Navodnjavanje mora biti uspješnije  

Prema njezinim riječima, isplate su davno premašile 70 posto za devetogodišnje razdoblje, te je iz I. stupa Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014-2020. iz EU fonda i državnog proračuna izdvojeno 2,2 milijarde eura, a iz II. stupa ruralnog razvoja 2,3 milijarde eura. Ista su sredstva, kaže, uložena u 6.648 projekata, koja su obuhvatila i gotovo 1.800 mladih poljoprivrednika, 258 projekata iz područja obnovljivih izvora energije i dr.

Kako se čulo, u prijelaznom razdoblju, 2021-2022. izdvojeno je za poljoprivrednu politiku 1,75 milijardi eura, dok je Nacionalni dio povećan sa 15 na 20 posto, u iznosu od 103,5  ilijuna eura. Dosadašnja tri stupa podijeljena su sada u devet ciljeva, a obuhvaćaju rast produktivnosti i konkurentnosti, ambiciozni plan za Zelena davanja, te razvoj ruralne zajednice, odnosno generaciju obnovu sela. Cilj je, napominje, potrošačima omogućiti zdravu i sigurnu hranu, kao i osigurati ostanak ljudi na selu, odnosno ispuniti ruralne prostore i zaustaviti depopulaciju za što je potrebno omogućiti dostupnost novih tehnologija na tim područjima, kazala je ministrica u opširnom izlaganju. U istom je podsjetila da je EU-ova ZPP-a nastala još prije 60 godina, ali da ciljevi i dalje ostaju isti.

Tu su i sektorske mjere, u koje će se ugraditi i Nacionalni pilot projekti, ako budu uspješni. Primjerice, navodnjavanje, koje kaže, za Ministarstvo poljoprivrede ne završava izgradnjom javne infrastrukture već korištenjem sustava, a tu moramo ostvariti bolje rezultat, istaknula je. Za isto je osigurano 72,3 milijuna eura, a cilj je izgraditi Nacionalne sustave navodnjavanja u novom programskom razdoblju.   

Pravedno i učinkovito korištenje javnih sredstava  

Ministrica je istaknula da će za Zelenu arhitekturu u ZPP-u, za koju je dosad izdvajano 30 posto poljoprivrednog proračuna, ubuduće biti osigurano 43 posto ili 468,5 milijuna eura, jer se uvode brojne eko sheme, umjesto zelenih plaćanja, za koje je namijenjeno pet posto sredstava iz Nacionalnog plana. To se odnosi i na uporabu stajskog gnojiva, ali i na standarde u zaštiti domaćih životinja i bilja. Nadalje, za okolišne intervencije je namjenjeno 484,7 milijuna eura, odnosno one agrookolišne i dobrobit životinja – 674 milijuna eura. Mladi poljoprivrednici, pak, mogu računati na 114 milijuna eura ili dva posto iznosa u Nacionalnom strateškom planu ZPP-a, koji ima za cilj pravedno i učinkovito korištenje javnih sredstava.  

IAKS mjere i eko sheme - koji iznosi potpora su planirani u Strateškom planu ZPP-a?

Vučković je napomenula da je značajna razlika u konačnom prijedlogu Nacionalnog plana, koji treba dobiti zeleno svjetlo od EK, kod tzv. povijesnih prava, gdje su se odlučili za srednji pristup, jer se ide na ubrzani proces konvergencije, kako bi se 2026. godine, izjednačila prava na plaćanja. Odnosno, tada povijesna prava prestaju.

S druge strane, za ruralni razvoj u pet idućih godina je osigurano 457,2 milijuna eura. U toj stavki je najveći iznos namijenjen za primarnu proizvodnju - 223 milijuna eura, kako bi se domaću hranu učinilo prepoznatljivom na tržištu.  

Očekivanja su velika, koliko su ostvariva u sedam godina?

Govoreći o očekivanjima od ZPP-a do 2030. godine, ministrica je kazala da su pod ekološkom poljoprivredom povećali obradive površine sa 12 na 14 posto, jer su iste povećane lani za 13.000 ha. Nadalje, kaže, 61 posto košnica bi trebalo biti obuhvaćeno potporom, a otvoreno 14.000 novih radnih mjesta u poljoprivredi, kao i 1.150 ruralnih poduzeća razvijenih uz potporu ZPP. Osim toga, 65 posto uvjetnih grla bit će obuhvaćeno potporom za dobrobit  životinja, a 29 posto uvjetnih grla potporom za smanjenje uporabe antibiotika. Tu je i 145.000 osoba koji će koristiti savjetodavne usluge, bile one javne ili privatne, a 18 posto područja bit će pod NATURA 2000 mrežom.          

U kraćoj raspravi, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komor (HPK) Mladen Jakopović je ukazao na potrebu pojednostavljenja papirologije i administracije u poljoprivredi, što bi trebalo omogućiti putem e-savjetnika, kako bi imali manje administrativnih opterećenja. Nadalje, predsjednik HPK-ova Odbora za mljekarstvo Igro Rešetar, drži da neće biti dobro, ako će trebati proći tolike godine, da se ostvari plan proizvodnje od 600 milijuna kilograma mlijeka u Hrvatskoj, jer smo sada pali na "niske grane" od 430 milijuna kilograma, a broj proizvođača je tek nešto veći od 3.000.

Odgovarajući na manji broj upita, ministrica ja kazala da je digitalna poljoprivreda horizontalna mjera, odnosno da je ona prioritet u svim mjerama, te za nju neće biti raspisivan poseban natječaj. Ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj-Velaga, kazala je da je novost u Streteškom planu ZPP-a, da indikatori prikazani u njemu moraju biti ostvarivi do kraja 2025. godine, inače će se dogoditi da ćemo izgubiti dodjeljenja sredstva.