Val visokih temperatura bez kiše - poguban za usjeve

Slavonija i Baranja još će zbrajati štete od suše. Stanje na žednim poljoprivrednim površinama, kako napominje Drago Rebić, pomoćnik direktora za ratarstvo u tvrtki Novi agrar, nije se nimalo popravilo od 1. kolovoza, kada je za područje Osječko-baranjske županije proglašena elementarna nepogoda od suše.

Podsjetimo, prilikom proglašenja elementarne nepogode za sušu u Osječko-baranjskoj županiji procjenjivalo se kako su štete u poljoprivredi već tada premašile 400 milijuna kuna.
- Usjevima nije pomogla ni kiša koja je padala krajem srpnja i početkom kolovoza. Prinosi kukuruza za silažu kreću se u prosjeku oko 40 tona po hektaru, dok su u normalnim uvjetima od 55 do 60 tona po hektaru. Kod sjemenskg kukuruza bilježimo pad prinosa od približno 30 posto. Štete na soji kreću se od približno 60 posto i više. Za sada se jedino dobro drži suncokret, kojemu odgovara visoka temperatura, te šećerna repa, ali samo za sada jer se prema najavama sušno razdoblje s vrlo visokim temperaturama nastavlja - kaže Rebić. Rebić dodaje kako je krajem srpnja i početkom kolovoza na širem području Osijeka palo od 20 do 30 litara kiše po četvornom metru, a u Baranji i do 80 litara. Najkritičnije je, kaže Rebić, i dalje područje oko Donjeg Miholjca.
- Iako je evidentan znatan pad prinosa kukuruza, soje i travnih smjesa, smatram da će stočari ipak osigurati dovoljno hrane za svoju stoku. Međutim, zbog toga se očekuje nestašica kukuruza na tržištu, ali i rast njegove cijene. Cijena kukuruza na burzama već je sada 1,57 kuna po kilogramu - kaže Rebić. Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže kako na području Đakovštine poljoprivredni usjevi doslovno gore.
- Štete su već sada ogromne, na kukuruzu se, primjerice, bilježi pad prinosa za 40 posto i više. Teško je stradala i soja, koju je sunce spržilo. Tlo je presuho i gotovo je nemoguće pripremiti ga za predstojeću sjetvu. Presušili su i bunari - kaže Brlošić.

Pojavila se kukuruzna snijet

Mato Brlošić navodi kako se ove godine pojavio i problem jače pojave bolesti kukuruzne snijeti. “Još se uvijek razmatra što je dovelo do jače pojave te bolesti. Ne znamo je li riječ o genetskom materijalu ili nečem drugom”, kaže Brlošić. On ističe da su ovogodišnja suša i visoke temperature najviše pogodile stočare, koji trpe i zbog nedostatka hrane za stoku, ali i pada proizvodnje mlijeka zbog visokih temperatura.

Autor: Zdenka RUPČIĆ