Ulaskom u EU mogli bi ostati bez poticaja

Ako Hrvatska 2012. postane članica Europske unije, kako se to predviđa, naši bi poljoprivrednici prve EU potpore trebali dobiti 2013. godine. No, hoće li to doista biti tako i koliko će one iznositi još je uvijek nepoznanica. Naime, upravo je to godina kada bi u Uniji trebala na snagu stupiti nova poljoprivredna politika o kojoj još nitko ništa ne zna, čak ni u članicama asocijacije, a kamoli u Hrvatskoj.
U međuvremenu se u EU između njezinih članica “vodi rat” oko izdvajanja novca pojedinih članica za poljoprivredne potpore, a navodno se predviđa i njihovo smanjenje za oko 30 posto, odnosno ujednačenje visine poticaja starih i novih članica. Novije članice sada primaju i do pet posto manje poticaja od starih članica. U dio problematike oko koje se vode prijepori u EU uvjerila se i delegacija Osječko-baranjske županije za nedavna posjeta Bruxellesu.

Hrvatska nemoćna

Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, kaže da su u Bruxellesu informirani kako postoje određeni sukobi između poljoprivrednika unutar EU-a, prvenstveno između Velike Britanije, Francuske i Njemačke oko izdvajanja za poticaje.
- Tijekom 2011. i 2012. godine događat će se mnogo toga u EU u dijelu subvencija, a na što Hrvatska i da je sada članica ne bi mogla puno utjecati. Koliki će u konačnici, prema novoj poljoprivrednoj politici, biti poticaji i hoće li ih ubuduće uopće i biti, za sada nije poznato. Mi se spremamo, prema uvjetno rečeno staroj poljoprivrednoj politici koja je na snazi, da će poticaji u prvoj godini članstva biti 25 posto od ukupne visine poticaja od 300 eura po hektaru, koliko imaju stare članice EU-a, a što je oko 500 kuna po hektaru. Budući da Hrvatska iz svoga proračuna neće moći izdvojiti više od 30 posto od ukupne visine poticaja u EU, u konačnici hrvatski poljoprivrednici mogu očekivati najviše oko 1.100 kn/ha, što je upola manje nego što imaju sada - kaže Kraljičak te dodaje da će to tako biti u slučaju da Hrvatska nastavi provoditi politku izvršavanja, a ne pregovaranja s EU-om.
Kraljičak ističe kako s poljoprivrednom politikom kakvu Hrvatska vodi naši poljoprivrednici ne znaju ni što ih čeka nagodinu, jer još nije proveden upis u ARKOD, a nije poznata ni visina financijske omotnice, odnosno visina poticaja.
Prema trenutačnoj poljoprivrednoj politici u EU, financijska omotnica, odnosno okvir za sva plaćanja našoj poljoprivredi, iznosit će 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 352 milijuna eura za ruralni razvoj, tako to tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Puna prava tek za nekoliko godina

Stipan Bilić, poljoprivredni analitičar i dobar poznavatelj prilika u Europskoj uniji, također kaže da u prvoj godini ulaska u EU Hrvatska ima pravo, kao i druge zemlje koje su ušle u EU, samo na 25 posto od novca predviđenog ovim okvirom, a to je 93,3 miljuna eura za izravna plaćanja i još 88 milijuna eura za ruralni razvoj.
- Sve preko toga moramo sami izdvojiti, a to možemo i sada, ako ima novca u proračunu. Povećavanje davanja iz EU-a - prema sadašnjoj poljoprivrednoj politici u EU - ostvaruje se postupno i tek za nekoliko godina imamo prava na istu razinu potpore kao i zatečene članice EU-a - kaže Bilić, te također navodi da valja uzeti u obzir i činjenicu da se u EU upravo vode rasprave o poljoprivrednoj politici 2013. - 2020.
- U Hrvatskoj za sada nemamo saznanja kakva će biti ta politika EU-a u tom razdoblju i koliko će iznositi poticaji. I da smo sada u EU, o tome ne bismo puno odlučivali. Sadašnja plaćanja poljoprivredi mogla bi se udvostručiti, ali i ukinuti. Poznato mi je kako se polazi od načela da se povijesna prava na plaćanja zanemare, a to znači da će biti bitnih izmjena u poljoprivrednoj politici, a time i plaćanjima iz EU proračuna - upozorava Bilić.
Bilić navodi da su zemlje EU-a od 1956. do 1990. vodile politiku razvoja poljoprivrede i poticanja veće proizvodnje, dok sada vode politiku petrificiranja proizvodnje, a programi i novac za razvoj poljoprivrede ne postoje.
- Kada Hrvatska bude primljena u EU, tada ćemo morati plaćanja za ruralni razvoj provoditi prema istim načelima kao i zemlje EU-a. Naši sadašnji kriteriji za poticanje ulaganja u nerazvijena i ruralna područja morat će se prilagoditi jedinstvenim kriterijima jer se zbog vlastitih rješenja ne može narušavati ravnopravno tržišno natjecanje - zaključuje Bilić.

Veća izdvajanja za ruralni razvoj?

Stipan Bilić kaže kako će u EU, prema svoj prilici, jačati plaćanja ruralnog razvoja proizvođačima u težim proizvodnim uvjetima - a takva plaćanja postoje i sada i kroz ta plaćanja usmjerava se 25 posto od plaćanja u poljoprivredi iz EU proračuna. Međutim, napominje, od novca prikupljenog za ta plaćanja 80 posto ide u poljoprivredu zemlje koja taj novac osigura, a samo 20 posto u zajednički EU proračun za poljoprivredu. “Ako se ova praksa prenese u budućnost, neki veliki novac iz EU-a nećemo dobiti”, kaže Bilić.

Hrvatska želi komplicirano

Prihvatili model poticaja kakav ima samo Malta

Dožupan Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak ističe kako je apsurdno to što umjesto da je sve vezano uz poljoprivredu pojednostavila, Hrvatska je odabrala vrlo složen, kombinirani model načina izračuna poticaja kakav ima još jedino Malta!? Posve je nejasno, pita se Kraljičak, zbog čega nam je baš Malta dobar primjer. Prema tom kombiniranom modelu poticanja, u sustav obračuna ući će 60 posto poljoprivrednih površina, a preostalih 40 posto na temelju stočarske proizvodnje.

Autor: Zdenka RUPČIĆ