Ukrajina predlaže osnivanje nove organizacije izvoznika žitarica

Ukrajina oživljava rusku ideju o stvaranju Organizacije zemalja izvoznica žitarica sa zapadnim partnerima, piše Yaroslava Bukhta za Euroactiv dajući naslutiti kako se igre oko ove vrijedne robe o kojoj ovisi globalna prehrambena sigurnost nastavljaju. Naime, ukrajinska je vlada nedavno predložila formiranje ovakvog tijela koje bi okupilo najvažnije svjetske izvoznike žitarica kako bi koordinirali napore, zaobišli moguće prepreke za izvoz i zaštitili ekonomske interese članica. U njemu bi sudjelovali SAD, Kanada, Brazil, Argentina i Europska unija.

Ipak, stručnjaci upozoravaju na potencijalne negativne posljedice zbog čega je potrebno dodatno pojašnjenje njegovog funkcioniranja.

Što bi donijela takva organizacija?

Upravo je Rusija početkom 2000-ih pokušala stvoriti takvo partnerstvo s Ukrajinom i Kazahstanom, sličnu Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Markiyan Dmytrasevych, zamjenik ukrajinskog ministra poljoprivrede, navodi da je ovakva ideja reakcija na trenutni poremećaj izvoza iz Ukrajine. Kaže da ekonomska suština njihove inicijative predstavlja protutežu ucjeni, kada je riječ o žitaricama i hrani kojom se Rusija trenutno bavi. 

U fokusu je postići dogovor oko kvota za njihov izvoz. Naime, oko 400 milijuna ljudi se u određenoj mjeri hranilo ukrajinskim žitaricama, a značajan dio je u zemaljama u kojima ljudi troše više od 40 posto svog godišnjeg prihoda na hranu.

Zemlje uvoznice imaju zalihe, ali je pitanje do kada će one trajati. Crnomorske luke su blokirane, transport onemogućen, što može dovesti do velike krize. Prije sukoba, 90 posto ukrajinskog izvoza se odvijao preko morskih luka, što je omogućavalo da mjesečno izvozi pet i više milijuna tona te robe.

Negativne posljedice

Zagovornici stvaranja organizacije navode da bi ona mogla spriječiti zabrane izvoza koje su poduzele neke zemlje, prvenstveno Indija. S druge strane stručnjaci dižu svoj glas i upozoravaju da bi kvote mogle dodatno povećati cijene na svjetskom tržištu čime bi najviše bile pogođene siromašne zemlje uvoznice, posebno afričke i Bliskog Istoka.

Žetva pred vratima: Što se događa s cijenama žitarica?

Nisu jasne ni granice takve organizacije, svojevrsnog OPEC-a za žitarice i Svjetske trgovinske organizacije, komentira Bukhta. Jer, nemoguće je biti član skupine koja određuje kvote i ujedno organizacije čiji se rad osniva na slobodnom tržištu.

Oleg Nivievskyi, profesor i potpredsjednik ekonomskog obrazovanja u Kijevskoj školi ekonomije, je također skeptičan prema inicijativi. Objasnio je da ograničenja izvoza mogu dovesti do porasta tržišnih vrijednosti i ugroziti sigurnost hrane, dok poljoprivrednici trpe zbog nižih domaćih cijena.