Tuča u oba Islama: Kako ostvariti potporu za osiguranje, iznosa do 75.000 eura?

Nema više vegetacijske godine, a da se u Ravnim kotarima, najvećem polju u Dalmaciji ne pojavi tuča po nekoliko puta u godini i to u sva četiri godišnja doba. Naročito u ljetnim mjesecima. Eto, podsjetimo, lani je početkom srpnja ( 7. i 8.) pogodila šire područje Benkovca, Vukšić, Bilu Vlaku, Prović, Šopot, područje Zemunika (08. i 09. srpnja). Zatim je 24. 08. pala na području općine Novigrad (Paljuv, Podgradina).

Ove godine (2. svibnja) poharala je 10 naselja na benkovačkom području, šteta je procijenjena na 10 milijuna kuna, proglašena prirodna nepogoda. A ovih dana, nova "pegula" na području Podgradine, Islama Grčkog i Islama Latinskog.  

Jedna tuča uništila dva turnusa rajčica

"Ne znam što smo Bogu skrivili", govore vidno potreseni voćari i povrtlari iz Podgradine, kojima je, pazi sad, na isti dan (24. srpnja), na Bartolovo kao i prošle godine krupa poharala vinograde i povrtnjake. Isto je i u dva Islama, Grčkom i Latinskom. "Nadao sam se da ću pokrpati dubioze nastale kada se povrće zbog korone tijekom proljeća nije prodavalo. Stvarno je u srpnju dobro krenulo, a vidi sad ovo", kaže Rajko Kolčeg iz Islama Latinskog.

Tuča protutnjala i benkovačkim krajem, stradao vinograd Zvonimira Bačića

Rajkova se obitelj dugi niz godina bavi proizvodnjom lubenica, paprike i rajčice koju sadi u dva turnusa. "Prvi prispije za berbu početkom srpnja i bere se do kraja kolovoza, a onda dolazi drugi koji se bere do prvih jesenskih mrazeva. Razlog tome je da se dobiju plodovi vrhunske kvalitete kroz dulji period. Ovih dana u polju su mi oba turnusa. Onaj prvi trebao se brati još nekih desetak dana, a tada bi za prispio drugi, ali od toga ništa", povjerio se Kolčeg poznatom agronomu mr. sc. Marijanu Tomcu, koji se na "licu mjesta" uvjerio u razmjere šteta nastale ovom prirodnom nepogodom.

Kolika je bila snažna krupa vidljivo je na putu do Rajkove parcele. Topole i drugo drveće koje raste uz poljski put gotovo je ostalo bez lišća. Obilata kiša stvorila je vododerine i uništila poljske putove. U sjeni ispod stabala vidljivi su ostaci leda iako je već gotovo podne. A na parceli tuga i jad. Rajčica i paprika gotovo bez lišća. Nema plodova koji nije udaren i oštećen od leda.

"Mislim da sam za ovu godinu završio s rajčicom",  razočarano izjavljuje Rajko koji je ove godine u oba turnusa posadio 10 tisuća presadnica. Trebao sam ubrati još najmanje po biljci pet kilograma plodova pa sada izračunajte koliki je to gubitak.

Stradalo grožđe u fazi sazrijevanja

"Štete na povrću zbog krupe su značajne. Nešto će se uspjeti spasiti, ali vinogradi na području Podgradine i Islama, ali i drugdje u Ravnim kotarima gdje je padala, stradali su u potpunosti. Grožđe u fazi sazrijevanja je najosjetljivije na bilo kakve udarce, a gotovo sve bobice na grozdovima su uništene. Vrlo brzo na njih će se naseliti octena mušica i gljivice truljenja tako da je cjelogodišnji trud uništen u nekoliko minuta nevremena",  ističe u svom izvješću magistar Tomac i dodaje da oštećene poljoprivredne kulture od krupe treba prvenstveno zaštititi od napada bolesti i štetnika, prihraniti folijarnim gnojivima i poprskati biostimulatorima na bazi aminokiselina da oštećenja, tamo gdje nisu prevelika, zarastu. Priroda je hirovita pa nitko ne zna što će uraditi.

Protugradne rakete, mreže ili osiguranje?

Pouzdano se, međutim, zna da su posljedice nevremena, uključujući i ove  u Ravnim kotarima velike i milijunske pa se postavlja pitanje, kako štititi poljoprivredne kulture od vremenskih nepogoda, posebno od tuče. Neki smatraju da su rješenje protugradne rakete, drugi protugradne mreže, treći...

"Rakete su relikt prošlosti. Nije dokazano da su učinkovite. U zapadnoj Europi se već dugo ne koriste, a u posljednje vrijeme ni kod nas. Mreže su dobre, ali su skupe. Treba izdvojiti 20.000 kuna po hektaru. Osim toga na jadranskom području pokazalo se da ih jake bure "razmontiraju". Najbolje rješenje je osiguranje", sugerira agronom Marijan Tomac.

S njime je suglasna i Mirjana Dijan, viša stručna savjetnica u biogradskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Potpore za osiguranje povećane na 118,5 milijuna kuna

Jedna od mjera, kaže Dijan, kojom bi se poljoprivredni proizvođači barem dijelom mogli zaštititi je mjera 17-Upravljanje rizicima, podmjera 17.1. Ona je jedna od mjera ruralnog razvoja, koje je kao drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike financirana sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Poljoprivrednici, objavljen je natječaj za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

Podsjetimo, početkom ove godine izmjenama Natječaja za provedbu podmjere 17.1 "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je sa 75 milijuna kuna na 118,5 milijuna kuna pa u Ministarstvu poljoprivrede smatraju da će biti dovoljan za isplatu potpore svim prihvatljivim korisnicima. Na raspolaganju je, dakle, dodatnih 43 milijuna kuna za osiguranje usjeva, životinja i biljaka!

Tko ih i na koji način može dobiti?

Koraci spasa kroz Mjeru 17 ruralnog razvoja

Prvi korak ka ostvarenju potpore, kaže savjetnica Dijan, je taj da su korisnici ove mjere upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvođača i da su usjevi, višegodišnji nasadi ili bilje, koju su predmet osiguranja, evidentirani u ARKOD pregledniku. Nakon toga poljoprivrednik treba osigurati svoje usjeve kod jednog od osiguravajućih društava. Prihvatljiva polica osiguranja je ona za nastale štete veće od 20% prosječne godišnje proizvodnje. "Potrebno je naglasiti da poljoprivrednik plaća 30% vrijednosti premije dok je ostalih 70% potpora kroz mjeru 17. Primjerice, premija police osiguranja je 10.000 kn. Poljoprivrednik plaća 3.000 kn i dobije potvrdu da je platio 30%, dok će se ostalih 7.000 kn naplatiti iz potpore kroz mjeru 17."

Potpisanu premiju i potvrdu o plaćanju 30% vrijednosti premije, pojašnjava dalje, poljoprivrednici trebaju dostaviti djelatniku Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ondje će morati potpisati i izjavu da spomenuta premija nije sufinancirana iz još nekog drugog izvora javne potpore. Kontakt brojevi djelatnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva nalaze se na www.savjetodavna.hr.

Natječaj otvoren do 31. prosinca

U tijeku je i Natječaj, a rok za podnošenja prijava je otvoren do 31. prosinca 2020. godine do 12:00 sati. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju iznosi 100.000.000,00 kuna.

Maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema zadnjem tečaju koji je Europska središnja banka odredila prije 1. siječnja godine za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni.

Intenzitet javne potpore je do 70% prihvatljive premije osiguranja, Europska unija sudjeluje s 85 % udjela, a RH s 15%. Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu s pripadajućom dokumentacijom je, ponavljamo, do 31. prosinca 2020. godine do 12:00 sati.

Eto, sve je rečeno. Ne čekajte da se nebo smiluje ni proglašenje elementarne nepogode nego osigurajte svoje usjeve, životinje i biljke koristeću potpore iz Programa ruralnog razvoja.