Tržnice nisu mjenjačnice, u Karlovcu većina prodavača neće raditi do 16. siječnja

Uvođenje eura stvorilo je nove obveze i prodavačima na gradskim tržnicama koji su već prilagodili cjenike te do 15. siječnja, kao i drugi trgovci, moraju primati i kune, a vraćati eure, što je gradske tržnice, kako kažu, "pretvorilo u mjenjačnice".

"Držim da smo uspješno odradili prvu fazu zamjene što se tiče nas kao organizatora poslovanja na gadskim tržnica, a u ponedjeljak smo krenuli i u drugu, jer nam valja i parkirne uređaje, koji se nalaze uz gradske tržnice, prilagoditi eurima", kaže predsjednik Udruge hrvatskih tržnica Niko Pervan, koji je ujedno i direktor Gradske tržnice u Karlovcu.

Nema domaće robe pa prodavači ostali kod kuće

Prema njegovim riječima, siječanj je inače mjesec kad je tradicionalno manje posla na tržnicama jer je i manje domaće robe u vrijeme poslije obilne blagdanske potrošnje u prosincu. Uz to, kada se na to sada nadovežu i složeni postupci sa konverzijom, što se tiče plaćanja u kunama, a vraćanje kusura u eura, u prijelaznom razdoblju, on drži da će 60 posto prodavača od njih ukupno 140 na Gradskoj tržnici u Karlovcu, ostati kod kuće do 16. siječnja, kada kuna prestaje biti platežno sredstvo, jer su i kazne velike za izbjegavanje dvostrukog plaćanja.

Mljekar Vlado Jurkas iz Zaprešića, koji na zagrebačkoj tržnici u Španskom ima jedno prodajno mjesto i mljekomat, kaže da su na vrijeme kupili 3.200 eura u svim apoenima, te ne očekuje nikakve veće probleme u prodaji idućih dana. Dodao da je njemu ovo valjda peta zamjena valute u posljednih 50 godina, a zbog blizine slovenske granice, jedno vrijeme su, kaže, radili i s tolarima, koje je davno zamijenio euro. Mljekomati, ističe, imaju rok do 14. siječnja da prilagode svoje poslovanje, a na tržnici već primaju apoene od 10 centi do pet eura i više.

"Naši se kupci već duže žele riješiti kuna u kovanicama, pa sam na Finu već odnio 30-ak kilograma istih", kaže i navodi da drži da je puno veći problem kronična sporost domaće administracije, koja 'ne rješava stare natječaje'. Radi se o onome preko LAG-a Sava, još iz travnja 2019. godine, na kojem je prošao za nabavku mikser prikolice vrijedne 40.000 eura te već tri i pol godine čeka povratak 50 posto sredstava. On ističe da kontrola iste još nije bila, a prikolica je već skoro 'dala svoje'. Ipak, veseli se novim natječijima, koji će istina biti raspisani tek 2024. godine, a povratak za mlade poljoprivrednike iznosi čak 80 posto sredstava.

Bagremov med 10,60 eura ili 80 kuna

Iskusni pčelar Anđelko Pikutić, koji već godinama prodaje med na zagrebačkoj tržnici Jarun, kaže da su već odredili cijene meda, ali i niza drugih pčelinjih proizvoda u eurima, pa su tako zaokružili cente, jer tu nema neke velike zarade, kao što je to slučaj s velikim trgovačkim centrima. Primjerice, ističe, bagremov med, koji je prošle pčelarske sezone opet dobro rodio, ima cijenu od 10,60 eura ili 80 kuna.

Inače, Pikutića smeta što trgovci i dalje 'love u mutnom' pa je tako kilogram odojka u mesnicima na ovoj tržnici, na Badnjak bio 45 kuna po kilogramu, a već za Novu godinu 59 kuna. Istina, dodaje, odnos ponude i veće potražnje na tržištu, diktira i cijene, ali bi po toj računici i med, koji se tradicionalno više konzumira u ovo doba godine, kada je sezona prehlada i gripe, mogao imati veće cijene, što nije slučaj.

Tržnice teško drže korak sa trgovačkim centrima  

Agronomi Martina i Nikola Kolačević iz Like imaju mini siranu na tržnici u Gospiću, gdje mjesečno dobro prodaju 500 sireva i drugih mliječnih proizvoda od 16 krava i šest junica, koje imaju na obiteljskoj farmi  u Donjem Pazarištu. Nikola kaže da su svi znali da se s prvim danom Nove godine uvodi euro, te drži da ovo prijelazno razdoblje od 15 dana nije bilo potrebno.

"Ovako smo došli u situaciju da lokalne tržnice, koje teško drže korak sa trgovačkim centrima, postaju mijenjačnice jer na istima možete platiti kunama, a kusur se vraća u eurima. Dakle, što ako se dogodi da netko dođe sa 500 ili čak tisuću kuna, a kupi jedan sir ili ličku basu i vrhnje", pita se on, koji upozorova da poticaji po površini, a ne po količini, guše veću domaću poljoprivrednu proizvodnju.