Što se u Hrvatskoj jede da su Vatreni tako dobri? Top 10 činjenica o domaćoj hrani i poljoprivredi

"Pa što jede ovaj čovjek?! Čime se hrani?!", vikao je sportski komentator HRT-a, Marko Šapit, u deliriju prijenosa utakmice između Hrvatske i Brazila, kada je vratar naše reprezentacije, Dominik Livaković obranio jedan od penala.

Ne znamo što jede Livaković pa golove brani kao hobotnica, niti Luka Modrić pa s 37 ima toliko snage u nogama ili pak Marcelo Brozović koji je postavio rekord svjetskih prvenstava po pretrčanim kilometrima na jednoj utakmici (16,7 km protiv Japana), ali, prema Taste atlasu, vodiču kroz tradicionalnu hranu širom svijeta, u našoj su zemlji na prvom mjestu štrukle, slijedi ih brudet, peka, mađarica te na petom mjestu dalmatinska pašticada. Među prvih deset su i fritule, kotlovina, čobanac, sataraš i burek sa sirom (da, baš tako piše, burek sa sirom). Tek na 11. je janjetina s ražnja. 

Happy Statehood Day ?? Croatia!
Everything about #Croatianfood: https://t.co/eWUY1vJpAR
Check out our list at the link ⬆️, and let us know what is missing! You can also rate the dishes so that the rest of the world knows the best Croatian food in the opinion of locals. pic.twitter.com/hMNveIc5AW

— TasteAtlas (@TasteAtlas) May 30, 2022

Je li to stvarni pokazatelj onoga što zaista jedemo, otkrit će Nacionalno istraživanje prehrambenih navika.

No, evo zanimljivih činjenica i brojeva o hrvatskoj hrani i poljoprivredi: 

1. U prosjeku pojedemo 62 kilograma pekarskih proizvoda na godinu, po čemu prednjačimo u Europskoj uniji, podaci su HGK, a možda smo zbog toga, iako sportska nacija, prvi na listi pretilosti u EU.
2. Potrošnja svinjetine po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kg, što je daleko više od ostalih vrsta mesa.
3. Iako zemlja s razvijenim ribarstvom, jedemo 20,20 kg ribe per capita godišnje te bilježimo godišnji rast potrošnje od 10 posto.
4. Samo 10 posto građana u Hrvatskoj jede najmanje pet porcija voća i povrća, što je ispod prosjeka EU.
5. Sve to treba nečime i zaliti. Prema podacima worldpopulationreview, godišnje po glavi stanovnika popije se 72,10 litara piva i 22 litre vina.
6. Imamo čak 38 proizvoda zaštićenog naziva u EU, posljednji među njima tu su titulu zaslužili lumblija, samoborska češnjovka i meso boškarina, a na popisu su i paški sir, lička janjetina, baranjski kulen. 
7. Kukuruz je žitarica broj jedan, a 2020. je uzgajan na gotovo 290 tisuća hektara, slijede ga ozima pšenica sa 137 tis.ha, a na trećem su mjestu "najuzgajanije" livade, na nešto više od 95.000 ha. 
8. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1,1 milijun, a jedan poljoprivrednik u prosjeku koristi 6,7 ha poljoprivrednog zemljišta. 
9. Oranice i vrtovi zauzimaju 59 posto ove površine, trajnji travnjaci 35,6, voćnjaci 2,4, vinogradi 1,4, a maslinici 1,3 posto površine. 
10. Iako imamo značajnu proizvodnju maslinovog ulja koja osvajaju međunarodno važna priznanja, trošimo ga tek 1,5 litru po glavi stanovnika godišnje. 

Hrvatska: bogata plodnom zemljom, a proizvodi premalo voća i povrća - bogata ribom, a narod ju ne jede, ali zato vino najbolje prolazi

Što god da jeli naši Vatreni, neka im da energije i snage za današnju utakmicu protiv Argentine, a onda i u finalu, bilo s Marokom ili Francuskom. 

Sretno momci! 

^{Izvor za naslovnu fotografiju: Pixell/Dubravka Petric/Paška sirana/Vedran Stapić}