Što je obilježilo poljoprivrednu 2020. godinu?

Poljoprivredna proizvodnja u 2020. godini porasla je za 4,7% odnosno s 17,9 milijardi na 18,8 milijardi kuna. Bila je to prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljena krajem prošle godine. Prema njihovim podacima, zabilježen je i porast neto dodane vrijednosti te produktivnosti od gotovo 10%. 

No, idemo redom - kakva je bila poljoprivreda u protekloj godini? Suša, mraz, tuča, poplava, potres, a između svega pandemija i poremećaji na tržištu. 

Proljetni lockdown, suša, mraz, tuča 

Sjetva je obavljena u specifičnim okolnostima. Bio je lockdown, propusnice na razini općina jasno su pokazale kako ih je previše i da u selima već iza prvog ugla prestaje nadležnost jedne, a počinje druge jedinice lokalne samouprave pa ako vam je tamo njiva, u problemu ste. Ipak, žetva je unatoč suši, bila dobra. U ponekim krajevima, posebice kada je u pitanju kukuruz, čak i rekordna.

Voćnjake je u kontinentalnom dijelu zemlje poharao višednevni proljetni mraz. Spašavalo se na sve moguće načine: paljenjem vatri, guma, lovcima na mraz, orošavanjem, antifrost sustavima... Uz voćke, i brojni povrtnjaci stradali su od nemilosrdnih minusa. Kasnije ih je pokosio i uvoz, a godina je završila zaoravanjem neprodanog krumpira. Šokirao nas je pomor pčela u Međimurju. 

Dobro su rodile i lubenice u dolini Neretve, ali iznova se ukazivalo na prekomjeran uvoz dok domaćeg imamo dovoljno. Tuča i grmljavinsko nevrijeme tutnjali su i vinogradima diljem Dalmacije i i ostavljali iza sebe pustoš. Ipak, urod je bio dobar, ali pandemija je u cijeloj zemlji napunila podrume vinom koje se kroz interventne mjere davalo za proizvodnju dezinficijensa.

Slično je i s maslinama. urod unatoč svemu više nego pristojan, ali prodaja ulja slaba pa je i za njih osigurana mjera skladištenja dok se ne popravi stanje na tržištu. 

Vino u dezinficijens, maslinovo ulje u skladišta

Mandarine su dobro rodile, krenula je sjajna prodaja, a onda već drugi tjedan berbe, uzgajivači su upozorili da je cijena drastično pala. U problemu su s plasmanom bili i ribari, a cijelo to vrijeme - jer stočarstvo je posao koji traje cijele godine, janjci su postajali ovce, prasad svinje, telad krave. Prodaja je drastično pala ne samo zbog pandemije i zatvorenih restorana te otkazanih događanja već i uvoza, posebice svinjetine iz Njemačke koju je uzdrmala afrička svinjska kuga. Kina je rekla 'ne može' pa se njemačka svinjetina rasula diljem Europe. 

Godinu je obilježila i teška situacija u proizvodnji i plasmanu šećera, a kooperante Megglea dočekala najava odlaska koja ipak nije rezultirala zatvaranjem tvornice već preuzimanjem od strane Belja. 

Inače, korisnicima svih mjera i programa, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ove je godine, a zaključno s 30. studenim, isplatila 6,8 milijardi kuna.  

Janjci postajali ovce, prasad svinje 

Jedno, a iznimno bitno zabilježio je i Državni zavod za statistiku. "Hrvatska je zbog pandemije osvijestila potrebu većeg vrednovanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Vjerujemo da je godina i ukazala kako moramo više raditi na podizanju samodostatnosti i okretanju većoj zastupljenosti naših proizvoda u trgovini, povećanju izvoza te jačem promoviranju naše poljoprivrede i proizvodnje hrane", poručili su iz DZS-a. 

Poljoprivrednici su se okrenuli tehnologiji, porasla je online prodaja, počela su i udruživanja. Sjećate se prodaje prvih jagoda? Nikad bolju prodaju domaći uzgajivači nisu imali. Itekako su tražene bile vrgoračke, iz kraja kojeg je nedavno pogodila poplava. 

"Vjerujem da se slažete kada kažem da je samo osvrt na prošlu godinu mučan – bila je to godina širenja bolesti koja je odnijela velik broj ljudskih života i uzrokovala velike poremećaje u životu i radu, godina poplava koje su uništile površine, urode i dugogodišnji trud i angažman, godina potresa koja je odnijela živote i uništila domove", navela je i sama ministrica poljoprivrede Marija Vučković u svojoj novogodišnjoj čestitci na facebooku. 

U narednom razdoblju za hrvatsku poljoprivredu 4,5 milijarde eura

Pametno će se, obećava, programirati i usmjeriti velika EU sredstva koja su nam na raspolaganju i poticati produktivnost i konkurentnost. Podsjećamo, prema lani usvojenom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije od 2021. do 2027. godine, za samu hrvatsku poljoprivredu osigurano je čak 4,5 milijarde eura. Između ostalog, potpora za mlade poljoprivrednike povisit će se s 50.000 na 100.000 eura, a čeka nas i Zeleni plan EU. 

Možda nam se nesretna 2020. čije posljedice razornog potresa brojimo iz dana u dan, pokaže i određenom odskočnom daskom za buduće razdoblje? Aktivirati se, nuditi, nametnuti na tržištu i ponoviti ono što svi znamo, a često u potrazi za jeftinijim zaboravimo - nema do domaćeg. Njega kupujmo.